Jonathana Richardsona dugo su smetali vrišteći naslovi u medijima koji sugeriraju da je problem štakora u nekom gradu (a svako malo je to bio neki drugi) izmaknuo kontroli. I dok s jedne strane razumije da se stanovnici boje životinja koje prenose određene bolesti, ovaj urbani ekolog sa Sveučilišta u Richmondu odbacio je tvrdnje da je jednom gradu gore nego drugom. Bez točnih podataka nije mogao zaključiti tako nešto, pa je s kolegama krenuo u globalno istraživanje o tome kako su se populacije štakora u velikim gradovima mijenjale tijekom vremena.
Klimatske promjene važan su dio priče o štakorima, objavili su istraživači u časopisu Science Advances. Kako temperature rastu, zaključuju, a ljudi hrle u urbana područja i pretvaraju nekadašnje "zelene" površine u četvrti i trgovačke centre, stvorili su savršene uvjete za doslovnu eksploziju populacije štakora. Koji je grad najgore prošao u proteklom desetljeću? Prema njihovom istraživanju to je Washington D.C.
- Ova studija pruža impresivan pogled na globalne trendove u populaciji štakora", kaže Inbal Ben-Ami Bartal, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Tel Aviv, piše Live Science.
Pametni, kooperativni i otporni, štakori su evoluirali s ljudima i dobro su prilagodili svoju sposobnost da iskoriste smeće, gomile otpadaka, kanalizaciju i male komade zemlje veličine poštanske marke uz pločnike za hranu i gniježđenje. Životinje su to koje mogu prenijeti bolest, pokvariti zalihe hrane i stočne hrane - što Sjedinjene Države košta 27 milijardi dolara godišnje - i uzrokovati duševnu bol kod stanovnika gradova.
- Poput poslovičnog ‘kanarinca u rudniku‘, naši ‘štakori u gradu‘ pokazuju dobrobit ljudi - kaže Bartal.
Kako bi saznali više o broju štakora, Richardson i kolege obratili su se gradskim upravama diljem SAD-a kako bi prikupili podatke o populacijama, kao i prosječnoj temperaturi, ljudskoj populaciji i trendovima širenja nekretnina u određenim područjima. No, iznenadilo ih je da ne postoji puno mjesta koje čuva ili dijeli podatke o štakorima, pa su proširili studiju na gradove izvan SAD-a i na kraju završili s njih 16 u kojima su postojali podaci o inspekciji, hvatanju i viđenju štakora.
Istraživanje je otkrilo kako su gradovi u kojima su temperature više rasle i doselio se veći broj ljudi obično u većem problemu s brojem glodavaca. To je razumljivo ako znamo da niske temperature usporavaju reprodukciju ovih malaca, kao i njihovo traženje hrane. Jednako je ako ima manje ljudi, jer to znači manje kontejnera i restorana.
Čini se da je nestanak zelenih površina također pogodovao populaciji štakora, što je iznenadilo istraživače. Prethodne studije sugerirale su razne travnate zone, poput parkova i livada, dobre za štakore. Međutim, čini se kako nisu sve zelene površine jednako korisne za štakore. Primjerice, veliki parkovi obično imaju manje smeća po kvadratnom metru, pa su manje pogodni.
Od proučavanih gradova, 11 ih je imalo populaciju štakora koja se povećala u posljednjih dvadeset godina, ali onaj čiji je problem štakora najviše porastao je Washington, D.C. Glavni grad SAD-a imao je tri puta veći rast broja štakora od Bostona i 1,5 puta veći od New Yorka. Te su se eksplozije dogodile iako u SAD-u općinske vlasti zajedno troše oko 500 milijuna dolara godišnje kako bi držale štakore pod kontrolom. Nejasno je zašto je točno problem tako velik u Washingtonu, no jedno istraživanje sugerira da je moguće da se radi jednostavno o tome da su stanovnici tog grada skloniji prijaviti da su vidjeli štakora nego mnogi drugi.
Tokio, Louisville, Kentucky i New Orleans bili su među rijetkim gradovima koji su zabilježili pad štakorske populacije. Svaki od njih nudi određene lekcije o tome kako ne povećati broj glodavaca. New Orleans, na primjer, ima snažnu javnu obrazovnu kampanju o tome kako držati štakore podalje od domova, tvrtki i smeća i potiče stanovnike da jave mjesta gdje vide štakore kako bi ih se službenici mogli riješiti prije nego što njihov broj eksplodira.
U svakom slučaju, dok se brojni gradovi bore s prevelikim brojem štakora, čini se da mali broj njih razmišlja o tome da bi se štakorska populacija mogla humano kontrolirati. Sasvim sigurno postoje učinkovita, a opet daleko nježnija rješenja od trovanja...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....