Oko 300 lososa pobjeglo u Jadran, glavni čovjek za ribarstvo otkrio rezultate inspekcije

O sve češćim ulovima atlantskog lososa i kalifornijske pastrve Tea Blažević s N1 je razgovarala s glavnom čovjekom za ribarstvo u Hrvatskoj, Antom Mišurom.

Mišura je objasnio tko stoji iza uzgoja lososa i pastrvi u Jadranu.

- Iza toga imamo firmu Adriatic d.o.o koja ima koncesiju i dozvolu za uzgoj lososa i to je dobiveno na temelju savjetodavnog odbora koji je bio sastavljen od znanstvenika, stručnjaka, uzgajivača, koji su donijeli odluku da se to odobrava. Imamo te dvije lokacije, jednu na kopnu na kojem trenutačno nema uzgoja, a je li održivo, održivo je ako će se poštivati svi uvjeti koji su zadani - rekao je.

Vrste su pobjegle iz uzgajališta, ribari ih sad love diljem Jadrana, o tome jesu li prebjezi prijavljeni kao i je li Ministarstvo poljoprivrede napravilo nadzor, ravnatelj Uprave za ribarstvo rekao je sljedeće.

- Imali smo dojavu da je bilo bijega i također izašla je ribarska inspekcija, pobjeglo je oko 300 jedinki, dosad imamo dojave za 162. Inspekcija je utvrdila da postoje svi propisani protokoli koje ima ta tvrtka i koji se koriste. Do bijega je došlo u olujnom nevremenu, došlo je pucanja mreže, s tim da je mreža prema inspekcijskom nalazu sanirana. U uzgoju je važno poštivati sve protokole da ne dođe do bijega nijedne vrste, to su vrste koje se hrane s peletiranom hranom. Zato je važno u budućnosti koristiti nove tehnologije, sustave monitoringa - istaknuo je.

Mišura je za N1 potvrdio da se nastavlja s tom praksom i komentirao ima li razloga da budemo zabrinuti za domaće vrste.

- Imamo našu inspekciju, i inspekciju Ministarstva mora i zaštite okoliša, veterinarsku inspekcija, svaka pošiljka koja stiže mora se prijaviti veterinarskoj inspekciji i Upravi ribarstva da se iskontrolira jer to moraju biti ili sterilne jedinke ili ženke - dodao je.

Oko potencijalne ugroze po naše domaće vrste, Mišura je istaknuo da su stajališta različita.

- Neki kažu da mogu, neki kažu da ne mogu, mislim da su puno veći problem invazivne vrste koje dolaze kao divlja populacija. Recimo, vatrenjača i plavi rak su vrste van kontrole i šire se u našem moru. U budućnosti ćemo morati iskorištavati te vrste - zaključio je.