Svake se godine u rujnu proslavlja Međunarodni dan rijeke Drave

Svake godine 23. rujna obilježava se Međunarodni dan rijeke Drave s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi učinkovitije zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti dravske regije na međunarodnoj razini.

Drava svojom duljinom od 749 km povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije s panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. Jedna je od najvećih pritoka Dunava, te zajedno s Murom i Dunavom čini veliko europsko riječno područje.

Rijeku Dravu presijecaju 22 hidroelektrane izgrađene u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, zbog čega u Hrvatskoj postoji tek kratka dionica od 300 kilometara njenog slobodnog toka, do ušća u Dunav. Unatoč provedenim zahvatima pregrađivanja i regulacije, Drava je danas jedna od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u srednjoj Europi, koju još uvijek obilježava velika biološka i krajobrazna raznolikost.

Kada se zimi okolne vodene površine smrznu, ptice vodarice na hidroakumulacijskim jezerima pronalaze svoj izvor hrane. Tako zimi na Preloškoj Marini možemo vidjeti na tisuće pataka, guski, labudova, galebova, liski, vranaca, ćubastih gnjuraca, labudova pa i pokojeg vodomara. Međimurska priroda redovito organizira ptičarenje na Preloškoj Marini kako bi zainteresiranu javnost upoznala s bogatstvom ptičjeg svijeta.

Još jedan dokaz kako se priroda pobrinula za sebe jest činjenica da su upravo travnjaci na nasipima uz hidroakumulacijska jezera najbogatija staništa brojnih vrsta orhideja u Međimurju.

Zahvaljujući očuvanim poplavnim šumama, riječnim otocima, šljunčanim i pješčanim obalama, mrtvicama i rukavcima, rijeka Drava i njezina priobalna staništa dom su brojnim zaštićenim i ugroženim vrstama.

Strme odronjene obale stanište su bregunicama, pčelaricama i vodomaru. Međimurska priroda svake godine provodi akciju obnavljanja i čišćenja djela obale Drave za bregunice, kako bi one svake godine pronašle pogodna mjesta za gniježđenje.

Također, Drava je nezaobilazna lokacija za godišnji monitoring bregunica, pčelarica i vodomara, ali i crne rode i štekavca. Ploveći čamcem po Dravi velika je mogućnost da ćete uloviti pogledom neku od ovih vrsta. A na šljunčanim sprudovima često se može sresti kulika sljepčića kako gradi ili brani gnijezdo na šljunku ili pak čigru ili prutku.

- Vrijednost rijeka u prirodnom stanju neprocjenjiva je za održavanje prirodne ravnoteže ekosustava. Stoga čuvajmo, štitimo i ponosimo se našim rijekama - poručuju iz Međimurske prirode.