ŠOKANTNI NAPAD

‘Tata, pazi medo!‘; Filip Biškupič se prvo nasmijao na upozorenje, a onda je počela bitka za život

Prolaznici su snimali što se događa, no nitko mu nije priskočio u pomoć

Medvjed u Slovačkoj

 X Screesnhot/

Neslane šale nisu nimalo strane 13-godišnjem Oliveru Biškupiču, pa kad je viknuo: ‘Tata, pazi – medo!‘ dok su prošle nedjelje zajedno biciklirali, otac Filip ga je ignorirao. Njegova je reakcija bila razumljiva, jer su se vozili duž prometne staze u središtu Liptovskog Mikulaša, i iako se smeđi medvjedi često mogu vidjeti u okolnim šumama, nikad nije čuo da su zalutali u ovaj pitoreskni slovački gradić.

Međutim, nekoliko sekundi nakon sinovog upozorenja, Filip je shvatio da se njegov sin uopće nije šalio. Nešto ga je udarilo s leđa i pao je s bicikla, a kad je podigao pogled da vidi što mu se dogodilo, njegove oči su se susrele s medvjedovim. Nisu se dugo promatrali - medvjed ga je napao. To je trajalo, kaže, svega 30-ak sekundi, ali mu se činilo kao da je riječ o satima. Sukob su snimali prolaznici mobitelima, ali nitko mu nije priskočio u pomoć. To im ne zamjera.

- Nije da su mogli puno učiniti. Medvjedova moć je bila nevjerojatna. Srećom, visok sam i snažan, bacim se sportom, pa mislim da mi je to pomoglo da preživim - ispričao je Filip za Daily Mail.

Unatoč svojom fizičkoj snazi, on je jednostavno imao sreće. Ima rane na prsnom košu i stražnjici, a krv za koju je u prvi mah pomislio da mu curi iz oka bila je, srećom, porezotina tik iznad njegove obrve. Odmah je primljen u bolnicu, gdje su njegove rane sanirane.

Kaže kako ne krivi medvjeda. Vjeruje da se on jednostavno izgubio i da je jurio gradskim ulicama u panici, a na njega je nasrnuo iz čistog straha.

Od policije je saznao kako nije jedina osoba koju je medvjed tog dana napao. Dvije žene, djevojčica i stariji muškarac su također pretrpjeli ozljede od istog stvora.

U međuvremenu, tragači i lovci naoružani sačmaricama, termovizijskom opremom i dronovima s novim softverom dizajniranim za razlikovanje pojedinih medvjeda, češljali su šumu u potrazi za medvjedom koji je unio strah u grad.

Međutim, nije ovo priča samo o jednom medvjedu, već je stvar i u politici. Naime, godinama već traje sukob između vlasnika zemlje i lovaca s jedne strane, koji vjeruju da je došlo vrijeme za odstrel medvjeda, i ljudi kojima je stalo do životinja i koji misle da se medvjede ne treba dirati. U srži, riječ je o još jednom sukobu ljevice i desnice. Članovi potonjih sad skupljaju političke bodove, tvrdeći kako su za sve krive ekološke grupe. Kako kaže ministar Tomáš Taraba, sve ovo je krivica ‘ekstremičkih ekoloških grupa koje su pretvorile dijelove Slovačke u muzeje na otvorenom, gdje se više ne može normalno živjeti‘.

Prije nekoliko desetljeća, lov i gubitak staništa su doveli do toga da su medvjedi bili ugroženi diljem Europe. Zabrana koju je uvela EU dovela je do oporavka populacije. Procjenjuje se kako ih sada na području Unije živi najmanje 17 tisuća. S obzirom na to, Slovačka i Rumunjska tvrde će da je došlo vrijeme da se odstrel dopusti u nekim zemljama i rade na tome da to bude na njihovom teritoriju.

Tome se protive svi oni koji rade na zaštitit divljih životinja. Oni pojašnjavaju kako su sukobi između čovjeka i medvjeda neizbježni, jer se šume ruše buldožerima radi razvoja, ali se mogu svesti na najmanju moguću mjeru ograđivanjem poznatih područja medvjeda i uređivanjem odlagališta otpada.

Ne tako davno, u Slovačkoj je lov na ove životinje bio prilično popularan. Medvjedi su bili traženi ‘trofeji‘ i mogli su postići cijenu i od 15 tisuća eura. Sve se to promijenilo 2003. godine, kada je lov na njih zabranjen.

Erik Baláž, vođi grupe We Are The Forest, kaže kako je činjenica da dolazi do sve većeg broja susreta ljudi i životinja, no misli da bi se oni mogli izbjeći. Recimo, tako da se zaštite voćnjaci i polja kukuruza, gdje ovi svejedi traže hranu. Zalaže se i za stroža pravila za one koji idu u šumu.

- Kada se ovako nešto dogodi, službenici se uspaniče i kažu ‘Oh, moramo ubiti medvjeda‘. Ali to nije odgovor. Medvjedi se brzo razmnožavaju, pa čak i da ih uništite 50 posto, oporavili bi se za pet godina. Potrebna su nam odgovarajuća pravila i metode - istaknuo je Baláž.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 06:43