SPEKTAKL U ZAGREBU

Uskoro ćemo tražiti ime za malenog oriksa. Što će biti s njom? Vjerojatno ide u divljinu!

Najbolje što možemo napraviti, sada kad vidimo da nema problema, jest da ih ne uznemiravamo i ostavimo na miru, kaže Damir Skok
 Ivana Grgic/Cropix

U zagrebačkom Zoološkom vrtu dan uoči Uskrsa stigla je željno iščekivana prinova - prvi put nakon 18 godina u vrtu je na svijet došlo mladunče sabljorogog oriksa. Radi se o ženki, dragocjenoj jedinki čija je vrsta svojedobno izumrla u prirodi, nakon čega su sabljorogi oriksi uključeni u Europski uzgojni program i uspješno vraćeni u prirodu sjeverne Afrike zahvaljujući uzgoju u zoološkim vrtovima i prirodnim rezervatima.

Mama mladunčeta ima dvije godine i devet mjeseci. Iako joj je ovo prvo mladunče, o njemu se izvrsno brine od prvog trena i u miru se povezuju. Ravnatelj Zoološkog vrta, Damir Skok, objasnio nam je zašto nije bilo prinova u posljednjih 18 godina.

image
Ivana Grgic/Cropix

- Imali smo starog mužjaka i dosta staru skupinu, a prije godinu i pol nabavili smo mužjaka i ženku. Ženka je iz Gdanjska, a mužjak iz Züricha. Dobili smo ih preko programa razmnožavanja jer se većina beba onda mora priključiti tim stadima koja su reintroducirana u sjevernoj Africi. Naše mladunče će najvjerojatnije završiti u Africi, ali to sve određuje koordinator - rekao je Skok.

Kad je u pitanju briga o mladunčetu, glavna je mama. Djelatnici Zoološkog vrta ne žele ih uznemiravati jer je to najbolje što mogu napraviti za bilo koju bebu divljih životinja ako se mama dobro brine za njih i nema nikakvih problema.

- O mladunčetu, ovisno o vrsti, zapravo je najbolje da se ne brine nitko, osim mame ili roditelja. Izgleda zdravo, normalno se razvija, sve više hoda i sve manje leži, što je normalno za prve dane. Mladunče nismo išli pregledavati ili dirati, promatramo i vidimo da je sve u redu - govori Skok.

image
Ivana Grgic/Cropix

Zahvaljujući Europskom uzgojnom programu, formirana su stada sabljorogih oriksa, stoga ravnatelj pretpostavlja da ta vrsta u prirodi broji oko 800 jedinki u sjevernoj Africi, ali njihov broj konstantno raste. Stada su pod monitoringom rendžera i čuvaju se kako ih ne bi ponovno istrijebili.

- Kod zaštićenih i ugroženih vrsta uvijek se koordinator i skupina brinu da budu genetski različiti i prisutni u zoološkim vrtovima. Kod ove vrste stečeni su uvjeti za vraćanje u prirodu, ali još uvijek se pazi da postoje jedinke u zoološkim vrtovima kako bi se mogao nastaviti njihov uzgoj u slučaju da se nešto dogodi - objašnjava Skok.

image
Ivana Grgic/Cropix

Naravno, mladunče će dobiti ime, ali za to se trenutačno ne žure jer im je najvažnije da prvo stasa. Poslije će, kaže, zamoliti javnost da im pomogne u izboru imena. Sve posjetitelje mole da ovu malenu obitelj promatraju iz daljine i pri prolasku pokraj nastambe ne stvaraju nepotrebnu buku.

- Mama drži bebu u stražnjem dijelu nastambe, to je njezin zaštitnički majčinski instinkt, ljudi prolaze po aleji i životinje nisu uznemirene, sve je u redu - dodao je ravnatelj.

image
Ivana Grgic/Cropix

Prvi sabljorogi oriksi u Zagreb su stigli 2000. godine, a od 2002. se uspješno razmnožavaju. Jedina su vrsta oriksa kojoj rogovi rastu unatrag, a rogove imaju i mužjaci i ženke. Većina krzna im je bijela, a vrat i prsa smeđi. Neke jedinke imaju smeđe pruge na bedrima i bokovima, ali izgled im se stapa s prirodnim okolišem.

Graviditet kod oriksa traje oko 8,5 mjeseci, a mladi pri okotu imaju smeđe krzno. Društvene su životinje i žive u stadima koja broje između dvije i četrdeset jedinki. Zahvaljujući programima povratka sabljorogih oriksa u prirodu, sada nastanjuju neke nacionalne parkove Tunisa, Maroka i Senegala.

image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
image
Ivana Grgic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 21:10