Užas na jugu: Mačka s ranama na tijelu doslovno umire na cesti, nitko joj ne želi pomoći

Građanska inicijativna Konavle cats na Facebooku je objavila tekst o jednoj mački u tom dijelu zemlje koja je u lošem stanju, a ljudi oko nje je ignoriraju.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti.

- U Cavtatu, među uskim kamenim ulicama gdje povijest šapuće kroz stare fasade, živi – ili bolje rečeno, preživljava – jedan bijeli mačak. Njegov život nikada nije bio lagan. Rođen na ulici, bez doma, bez imena, bio je samo još jedan nevidljivi stanovnik grada, jedna od onih mačaka koje svi vide, ali nitko ne primjećuje.

Danas je njegova prisutnost nemoguća za ignorirati – ne zato što je postao važan, nego zato što je postao prizor od kojeg ljudi okreću glavu.

Njegovo tijelo nosi ožiljke života na ulici, ali najgore je ono što mu jede uho – rak, polako i nemilosrdno. Krvavo, ranjeno, otvoreno do mesa, jedno uho više ne postoji. Drugo je na putu da nestane. Bol mu je svakodnevna stvarnost, ali ono što je još gore od boli jest potpuna ravnodušnost svijeta oko njega.

Ovaj bijeli mačak nije izoliran slučaj. On je samo simptom puno većeg problema – problema koji se ne rješava jer vlasti ne žele preuzeti odgovornost.

U Konavlima ne postoji sustavna briga za mačke.

Ne postoji općinski program za liječenje bolesnih ili ozlijeđenih uličnih mačaka.

Ne postoji plan financiranja kastracija, iako je to jedini način da se populacija stabilizira.

Ne postoji sklonište koje bi preuzelo ovakve slučajeve.

Kad se ovakav mačak pojavi, svi se pitaju: “Tko će ga spasiti?”

Ali prava istina je: “Nitko.”

Jer Općina ne želi platiti. Veterinari nemaju obavezu liječiti ga besplatno. Stanovnici ne žele preuzeti odgovornost. A oni koji bi htjeli – nemaju ni resurse ni podršku.”

A onda dolazi najgori odgovor od svih. Kada su ljudi iz Cavtata zvali Općinu i komunalnog redara, znate li što su im rekli?

“Kad ugine, nazovite nas. Doći ćemo po tijelo.”

To je službeni stav lokalne vlasti.

Neće ga izliječiti.

Neće ga zbrinuti.

Neće mu ni skratiti patnju.

Samo će doći po njegovo mrtvo tijelo kad bol konačno završi.

I to je politika Općine Konavle prema uličnim mačkama.

Ljudi su se više zabrinuli za sebe nego za njega

Najgore od svega? Ovaj mačak nije samo nevidljiv – postao je nepoželjan.

Stanovnici Cavtata su u panici. Ne zbog toga što pati. Ne zato što umire. Nego zato što misle da će im prenijeti bolest.

Kuga.

Zaraza.

Opasnost.

Šire priče, boje ga se, žele da ga netko makne. Ali nitko ga ne želi odvesti veterinaru.

Lakše je šaptati i strahovati nego napraviti nešto korisno.

I tako mačak sjedi na istom mjestu, krvave glave, dok ljudi raspravljaju je li opasniji za njih nego što je za samog sebe.

On ne zna da su ga odbacili.

Ne zna da su mu već presudili.

Ali zna da nije dobro.

Sjedeći na hladnom betonu, dok mu se rana pogoršava, možda se još uvijek nada da će mu netko pružiti ruku.

Tko će ovo promijeniti?

Ovo nije priča o jednom bijelom mačku. Ovo je priča o sustavnom ignoriranju problema.

U Konavlima, mačke su prepuštene sebi.

Ne postoji sustavna pomoć.

Ne postoji volja Općine da išta promijeni.

Mačak iz Cavtata umire pred očima ljudi koji imaju moć da nešto učine, ali neće.

Zato je pitanje nije li ovo više priča o nama nego o njemu?

Ili će netko ipak odlučiti da ovo ne mora završiti ovako?

Ovo je priča koju ne smijemo ignorirati.

Jer ignoriranje nikad nije rješenje.

Ali pitanje je: hoće li netko to shvatiti na vrijeme?

Što sad?

Ako možeš pomoći, javi se.

Ako ne možeš, barem podijeli ovu priču.

Ako ti je stalo, nemoj šutjeti.

Jer ako ne progovorimo sada, koliko će još ovakvih mačaka nestati u tišini? - pišu iz inicijative Konavle Cats.