Znanstvenik dr. Valter Kožul upozorava: ‘Ako on pobjegne iz kaveza...‘

Slatkovodni lososi u moru prijete ribama starosjediocima! Hobotnice izumiru i uskoro će ih poskidati s jelovnika restorana! Slijedom katastrofičnim medijskih objava i zabrinutosti za dubrovački akvatorij, kontaktirali smo znanstvenog savjetnika u Institutu za more i priobalje Valtera Kožula koji se najprije osvrće na moguću opasnost od lososa- uljeza:

- Losos koji se kod nas uzgaja u Velebitskom kanalu je alohtona vrsta. Jedan od načina unosa tih neautohtonih vrsta je vrsta je bijeg iz kaveza ili akvarijskih uvjeta. Bijeg iz kaveza i akvarija nije rijetkost i u svijetu su poznati brojni slučajevi od kojih su neki imali značajno negativne posljedice za domaće vrste. Broj uzgajališta lososa nije velik i lokaliteti su u sjevernoj Dalmaciji, ali postoji tendencija daljnjeg rasta proizvodnje.

Primjerci koji se trenutno love onvjerojatno su pobjegli iz kaveza. S obzirom da se losos uzgaja kod nas još od 1980-ih, trenutno veća brojnost u ribarskom ulovu možda je posljedica značajnijeg bijega iz kaveza. Hoće li biti negativnih posljedica teško je reći, pojavu treba pratiti oko uzgajališta i šire. Važno je i da znanstvenici surađuju s ribarima, o kojih često dolaze dragocjene informacije o promjenama i neobičnim vrstama u moru - kaže nam dubrovački doktor biotehničkih znanosti i napominje kako su ulovljeni primjerci važan izvor podataka kod određivanja vrste i spola ribe, sadržaja želuca, općeg stanja organizma i slično.

Valter Kožul upozorava na rizike od alohtonih vrsta u Jadranskom moru.

- Negativna posljedica bijega iz uzgoja može biti kompeticija za hranu s domaćim vrstama. U početku se odbjegle jedinke najčešće zadržavaju blizu kaveza jer su navikle na peletiranu hranu i treba neko vrijeme da promjene navike i probude svoj predatorski instinkt. To je ujedno vrijeme kada ih je najpogodnije izloviti bez negativnih posljedica. Također, genetsko miješanje sa sličnim autohtonim vrstama i prijenos bolesti potencijalne su opasnosti pri pojavi stranih vrsta, bez obzira kako su dospjele izvan svoje prirodne sredine. Ovisno o vrsti koja se uzgaja bijeg nije nužno štetan. Tako je recimo s uzgojem hame na našem području. Hama je vrsta koja je kod nas nestala u prirodi, ali se zbog bijega iz kaveza na peskarijama pojavio određeni broj sporadično ulovljenih primjeraka. Dakle, postoji šansa da se polako vrati u svoja stara staništa odakle je nestala zbog prelova. Tepko je sa sigurnošću predvidjeti buduće događaje, pogotovo zbog genetske uniformnosti organizama iz uzgoja - kaže znanstvenik za Dubrovački.

Komentira i visoki lovni pritisak na jadransku hobotnicu:

- Intenzivan izlov svakako smanjuje populaciju hobotnice na određenom prostoru, ali je za očekivati da se brojnost može ponovo povećati ako nema značajnijih devastacija podmorja i ako je izlov kontroliran. Uz dovoljnu količinu plijena brzo se obnavlja, a znanstvena istraživanja reproduktivne biologije i uzgoja odvijaju se dugi niz godina. Hobotnica se na Mediteranu uzgaja, a razmnožavanje u sužanjstvu nije zahtjevno. Značajnija potražnja uslijed masovnog turizma odnosno rast cijene zbog manjka ponude svakako može biti indikator za bolju kontrolu u okolišu - kaže Kožul i ističe inteligenciju hobotnice izraženiju u odnosu na druge organizme zbog prednosti krakova kojima se može služiti slično kao mi rukama.

- Takve osobine u hranidbenoj piramidi smještaju je visoko, ali čovjek je na vrhu piramide što nije samo prednost, već nosi i odgovornost - upozorava sugovornik.