SVE JE RAZROVANO

Izletnici šokirani ‘kaosom‘ na Medvednici: ‘Pogledajte što rade, kako Grad ovo dozvoljava?!‘; evo što kažu iz Hrvatskih šuma

Gora je stanište brojnih vrsta sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i beskralježnjaka
 Tomislav Krišto/CROPIX

- Sve je razrovano. Izgleda kao da gore vlada opći kaos, kao da nitko ne nadzire drvosječe. Odlaze šleperi drva, sijeku ih na lokacijama s kojih se ne vidi grad. Jedan mi je drvosječa rekao da ni njemu nije jasno zašto je u parku prirode zona gospodarske sječe stabala, ali, kao, ‘moramo gospodarit šumom‘, a grad to dozvoljava - kaže nam uznemireni čitatelj koji je nedavno bio u parku prirode Medvednica (koji se proteže na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije) i zatekao prizore koji mu se nisu svidjeli. Nije to novo ni od jučer, kaže, ali neko vrijeme već nije bio i kad je stigao, šokirao se.

- Zanimljivo je kako se isključivo sijeku najveća i najravnija stabla bukve, na nelogičnim mjestima i po nelogičnom izboru, a šumari redovito za sobom ostavljaju razrovane puteve i staze, uništavaju okolna zdrava stabla režući im korijenje strojevima dok vuku odrezana stabla, ostatke plastičnih konopa... Ostatke stabala, panjeve i sitne grane, ostave na mjestu piljenja. Između ostalog, cijelo jedno polje malina je uništeno u blizini međustanice Brestovac - dodaje i pojašnjava kako je možda dozvoljena sječa stabala na području parka prirode, ali je stekao dojam kako nitko ne provodi nadzor nad šumarima i načinom na koji se biraju, sijeku i odvoze stabla.

image
Tomislav Krišto/CROPIX

I zaista, slike koje je snimio naš fotoreporter pokazuju koliko se reže i odvozi stabala. Iz Hrvatskih šuma kažu kako je sve po propisima. Pojašnjavaju da je na području Medvednice, a najviše na južnim obroncima, zabilježeno je intenzivno sušenje stabala bukve. To je potaknuto ponajprije ekstremnim vremenskim prilikama - dugotrajnim sušama i visokim temperaturama, jakim olujama, mrazom i napadima štetnika, u posljednje vrijeme najviše bukove skočipipe.

- Hrvatske šume, odnosno, šumarija Zagreb zbog toga trenutno provode sanitarnu sječu i privlačenje stabala te uspostavu šumskog reda na više lokacija Medvednice. Svi su radovi planirani te su u skladu sa svim zakonskim propisima. Informacije o radovima su najavljene i dostupne javnosti na našoj web stranici. Sanitarna sječa odnosi se na oštećena, bolesna, odumrla kao i stabla smanjene vitalnosti definirana člankom Pravilnika o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu i šumskom redu - ističu.

image
Tomislav Krišto/CROPIX

Pojašnjavaju kako je u istom pravilniku definirana i uspostava šumskog reda. To su svi postupci koji se obavljaju radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetnika, kao i očuvanja bioraznolikosti. Inače, zaštita u kategoriji parka prirode dozvoljava provođenje radova gospodarenja šumom, ističu, u što se ubrajaju i radovi sječe s ciljem očuvanja šume.

- Što se tiče tvrdnji da se sijeku zdrava stabla, u potpunosti razumijemo zabrinutost čitatelja koji su vam se obratili, no moramo napomenuti da se procjena zdravstvenog stanja stabala i izvođenje zaključaka i preporuka provodi kontinuirano i stručno, na znanstvenim osnovama. Zapažanja, fotografije i satelitske snimke mogu pomoći da se detektira i prikaže problem, ali one same nisu dovoljno relevantne bez terenski utvrđenog interpretacijskog ključa - istaknuli su.

image
Tomislav Krišto/CROPIX

Iz Parka prirode Medvednica kažu kako se u parku primjenjuje potrajno gospodarenje šumama, što znači da se šumska površina nikada ne ostavlja potpuno gola, bez vegetacije. Ona je uvijek prisutna u određenom stadiju razvoja, što doprinosi očuvanju staništa za mnoge životinje.

- Ovaj način gospodarenja omogućuje kontinuirano obnavljanje šume i osigurava da ekosustavi ostanu stabilni. Ipak, svaka intervencija u šumski ekosustav, uključujući sječu, može privremeno uznemiriti životinje, osobito one koje se oslanjaju na šumske krošnje za sklonište i hranu, poput ptica i manjih sisavaca - istaknuli su i dodali kako oni ne provode istraživanja o direktnom utjecaju sječe na faunu, no prate stanje očuvanosti žive i nežive prirode te prema potrebi poduzimjua mjere za očuvanje bioraznolikosti.

image
Tomislav Krišto/CROPIX

- Što se tiče migracije životinja prema urbanim područjima, ona se najčešće događa kada životinje traže hranu ili sklonište, a to može biti rezultat smanjenja dostupnih resursa unutar šumskog područja ili prekobrojnosti životinja unutar parka, kada izostaje prirodna selekcija. Pravilno planiranje i održavanje šumskih područja ključno je za minimiziranje ovakvih situacija -dodali su.

Medvednica je stanište brojnih vrsta sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i beskralježnjaka. Među sisavcima nalazimo male glodavce poput miševa, zečeva, puhova i voluharica, kao i veće papkare, poput srne i divlje svinje. Od zvijeri, na Medvednici obitavaju divlja mačka, lisica, kuna i lasica, koje su aktivne uglavnom noću i u sumrak. Posebno su zanimljivi šišmiši kojih u parku žive čak 24 vrste. Ovaj je prostor dom i mnogim pticama grabljivicama poput škanjca, jastreba i vjetruše, kao i brojnim pticama pjevicama.

image
Tomislav Krišto/CROPIX

- Od ostalih divljih životinjskih vrsta obuhvaćenih Planom zaštite divljači, najznačajnije su širokouhi mračnjak, vidra, dugokrili pršnjak, puh orašar, velikouhi šišmiš, riđi šišmiš, veliki šišmiš, sivi dugoušan, reliktni dugoušan, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, kobac ptičar, patka njorka, dugokljuni puzavac, bijela roda, golub dupljaš, mali djetlić, močvarna strnadica, sivi sokol, bjelovrata muharica, lastavica, veliki ronac, pčelarica, škanjac osaš, zelena žuna, siva žuna, mala čigra, crvenokljuna čigra, pjegava grmuša i barska nutrija - rekao je Ivan Madi, stručna osoba za provedbu Programa zaštite divljači iz Zoološkog vrta Grada Zagreba.

- Na kretanje divljih životinja u Zagrebu utječu mnogobrojni čimbenici. Životinje se gradom najčešće kreću u potrazi za hranom, vodom i zaklonom. U manjoj mjeri na njihovo kretanje utječe čovjek svojim radom te načinom života, primjerice izgradnjom kuća, prometom i radovima u šumi, ali i aktivnostima u prirodi kao što je planinarenje sa psima - pojasnio je Ivan Cizelj, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba.

image
Tomislav Krišto/CROPIX
image
Tomislav Krišto/CROPIX
image
Tomislav Krišto/CROPIX
image
Tomislav Krišto/CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 04:17