Mravojed može izvući i uvući jezik do 160 puta u minuti, a njuh mu je 50 puta jači od ljudskog... Evo još zanimljivosti

Divovski mravojedi neobični su sisavci, koji u divljini žive u močvarama, travnjacima, šumama i ruralnim područjima središnje i južne Amerike. S obzirom na to da su teški između 22 i 45 kilograma, jasno je kako su oni najveća su vrsta mravojeda. Lubanja i njuška su im izdužene, a oči i uši su male. Nemaju zube, a dugi jezik, prekriven kukicama, mogu isplaziti preko 60 centimetara. Rep im je dug skoro kao i tijelo te kitnjast. Krzno je gusto i sve duže prema repu. Na prednjim nogama imaju vrlo duge kandže, a prilikom kretanja se oslanjaju na zapešća.

Reproduktivno ponašanje primarno je proučavano u zatočeništvu, pojašnjavaju u ZOO Zagreb. Tijekom kopulacije mužjak stoji nad ženkom koja leži na boku. Gestacija traje od 171-190 dana nakon čega ženka okoti jedno mlado, teško oko kilograma. Mladunci nalikuju odraslom mravojedu te se odmah penju na leđa majke. Na leđima majke provode do devet mjeseci, u kojem periodu mogu narasti do pola njene veličine. Mogu se pariti cijele godine, iako je na nekim područjima zabilježeno sezonsko parenje. Spolnu zrelost dostižu s 2,5 do 4 godine starosti.

Osim ženki s mladuncima, solitarne su životinje. Areal vrste može biti vrlo velik (do 9000 hektara), ali vrsta uvelike luta. Ako u lutanju susretnu druge mravojede, često se ignoriraju. Iako su dnevne životinje, ako je prisutan veći antropogeni utjecaj ili period lošeg vremena, mogu biti i noćne životinje.

Iako su prilike vrlo rijetke, dobri su plivači i penjači. Mogu vrlo dobro kopati što koriste za otvaranje mravinjaka i termitnjaka, ali ne kopaju jazbine. Prilikom sukoba ili obrane od predatora, mogu stajati uspravno pri čemu se brane snažnim prednjim nogama. Usporene su životinje, no ako je potrebno mogu brzo trčati.

Predatori su im jaguari i pume. Ne zna se koliko žive u prirodi, no u ZOO vrtu mogu i do 26 godina. Fascinantan je podatak da mravojed može izvući i uvući jezik do 160 puta u minuti. Najmanje istančano osjetilo vida nadoknađuje izuzetnim osjetilom njuha. Ono je čak 40 puta jače od njuha kod ljudi.