Sretnete li slučajno morune u moru, riječ je o dragocjenim jedinkama uzgojenima u rijeci Po

- Acipenser huso L. - moruna; jesetra moruna; crnomorka. Boja gore: smeđasta do pepeljastosiva ili čak tamnozelena; dolje: prljavobjelkasta. Dužina: U Jadranu naraste do preko tri metra (inače do devet metara).

Tako je ovu vrstu sada davne 1948. godine opisao Tonko Šoljan, akademik i poznati hrvatski ihtiolog u svojoj knjizi Ribe Jadrana u kojoj je uz nju opisao i obradio još 364 riblje vrste čiju je prisutnost u Jadranu osobno imao priliku potvrditi.

Nažalost, to se stanje od tada do danas bitno promijenilo.

Premda nove vrste neprekidno ulaze u naše more, nekih vrsta poput morune odavno nema u našem moru ili barem ne u onolikom broju kao u vrijeme Tonka Šoljana.

Sporadična pojavljivanja od kojih su mnoga zapravo neprovjerena, nagovještavala su da ova vrsta ipak konstantno nastanjuje naše more čemu svakako doprinosi i opis morune sa suvremenim znanstvenim nazivom Huso huso (Linnaeus, 1758) u knjizi Jadranska Ihtiofauna našeg velikog marinskog biologa Ivana Jardasa po kojem ova vrsta naraste do gotovo 4 metra u dužinu i pritom teži 800 kilograma.

Jardas dalje navodi kako moruna nastanjuje Kaspijsko more, Crno more, Egejsko more, Jadran i rijeke njihovih slivova s tim da je u Jadranu vrlo rijetka. I premda može doživjeti i do 75 godina života, činjenica da mužjaci spolno sazrijevaju tek s 12 do 14 godina, a ženke sa 16 do 18 godina života s tim da se mrijeste tek svake pete godine, nikako ne ide na ruku opstojnosti bilo gdje pa tako ni u našem moru.

Budući da je u pitanju anodromna vrsta, a što znači da se mrijesti u slatkoj vodi, a živi u moru, gradnja brana i kanaliziranje riječnih vodotoka također su bili velika prepreka za uspješan mrijest i opstanak. Ipak, unatoč svemu nada za povratak ove vrste postoji i dolazi nam sa zapadne strane Jadrana, piše Otvoreno more.

Talijanski znanstvenici su morunu uspješno izmrijestili i u vodotok rijeke Po pustili veći broj jedinki koje se zahvaljujući markerima na svom putu mogu pratiti na putu do mora.

O tom velikom događaju nas je putem društvenih mreža izvijestio naš poznavatelj podmorskog života, Pero Ugarković.

- Talijanskim projektom LIFE-NATURA Con.Flu.Po, koji je završen 2017. godine, uklonjene su prepreke, točnije na brani Isola Serafini izgrađena je infrastruktura koja omogućava ribama uzvodni prolaz, čime je uklonjena jedna od glavnih ekoloških barijera u slivu rijeke Po. Riblje vrste nakon toga ponovo mogu slobodno migrirati prema moru kao što su to nekada činile. Sljedeći korak bio je vraćanje morune iz izumiranja u rijeku Ticino, koja pripada slivu Po, što je učinjeno tijekom 2019. godine – rekao je Pero Ugarković.

Inače je Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama moruna stavljena u zaštitu.