U carstvu životinja, neke vrste pokazuju izvanrednu sposobnost dugovječnosti, nadmašujući ljudski životni vijek desetinama, stotinama, pa čak i tisućama godina. Ova fascinantna činjenica otvara brojna pitanja o prirodi starenja i mehanizmima koji omogućuju tako dug život, piše Slobodna Dalmacija.
Rekorderi dugovječnosti u morskim dubinama:
Drevne morske spužve i koralji
Na vrhu liste nalazi se staklena morska spužva (Monorhaphis chuni), koja može dosegnuti nevjerojatnu starost od preko 11 tisuća godina, čineći je trenutno najdugovječnijim poznatim životinjskim organizmom na Zemlji. Odmah iza nje nalazi se crni koralj, čiji su primjerci pronađeni stari više od 4265 godina.
Školjke i morski psi
Islandska školjka (Arctica islandica) drži impresivan rekord među školjkašima s dokumentiranom starošću od 507 godina. Ova činjenica posebno je značajna jer pruža znanstvenicima jedinstvenu priliku za proučavanje procesa starenja. Grenlandski morski pas, s životnim vijekom od preko 272 godine, predstavlja najdugovječniju vrstu kralježnjaka na planeti.
Kopneni i vodeni dugovječni stanovnici:
Vodeni svijet dugovječnosti
Slatkovodna školjka bisernica može živjeti preko 250 godina, dok impresivni grenlandski kit doseže starost od oko 200 godina. Rougheye Rockfish, poznata i kao crveni grgeč, također može živjeti preko dva stoljeća, što je čini jednom od najdugovječnijih riba na svijetu.
Posebni slučajevi dugovječnosti
Crv cjevaš, stanovnik morskih dubina, može živjeti preko 300 godina, demonstrirajući izvanrednu prilagodbu na ekstremne uvjete života. Besmrtna meduza (Turritopsis dohrnii) predstavlja posebno zanimljiv slučaj, jer teoretski može živjeti vječno zahvaljujući svojoj sposobnosti biološke regeneracije, iako u praksi njezin život često skraćuju predatori i drugi vanjski faktori.
Kopneni rekorder
Među kopnenim životinjama, gigantska kornjača s Galapagosa drži impresivan rekord s najstarijim zabilježenim primjerkom koji je živio 152 godine. Ove veličanstvene životinje i danas fasciniraju znanstvenike svojom dugovječnošću.
Značaj za znanost
Proučavanje ovih dugovječnih vrsta od neprocjenjive je važnosti za razumijevanje procesa starenja i potencijalnu primjenu tih spoznaja u ljudskoj medicini. Njihovi jedinstveni biološki mehanizmi mogu pružiti ključne uvide u borbu protiv starenja i age-related bolesti.
Za usporedbu, evo prosječnog životnog vijeka nekih poznatijih životinjskih vrsta:
Kopneni sisavci
Vuk: 13-16 godina u divljini, do 20 godina u zatočeništvu
Krava: 15-20 godina
Lisica: 10-14 godina
Slon: 60-70 godina
Tigar: 20-25 godina u divljini
Ljenjivac: 20-30 godina
Jež: 4-7 godina u divljini
Zec: 8-12 godina
Gepard: 12-15 godina u divljini
Nosorog: 35-50 godina
Hijena: 20-25 godina
Gmazovi
Anakonda: 20-30 godina u divljini
Ptice
Galeb: 20-30 godina
Jastreb: 20-30 godina
Orao: 20-30 godina u divljini, do 50 godina u zatočeništvu
Važno je napomenuti da su navedeni podaci temeljeni na dokumentiranim primjercima i znanstvenim procjenama, te da stvarni životni vijek pojedine vrste može varirati ovisno o različitim okolišnim i biološkim čimbenicima. Kontinuirana istraživanja ovih fascinantnih bića neprestano otkrivaju nove informacije o njihovoj dugovječnosti i mehanizmima koji je omogućuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....