Bilo bi sjajno da imamo vještine doktora Doolittlea i da pričamo sa životinjama, zar ne? Mnogima to zvuči kao sjajna ideja, a znanstvenici su objavili kako smo došli korak bliže toj mogućnosti, barem kad se radi o dupinima. Oni vjeruju, naime, kako bismo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji uskoro mogli razgovarati s ovim simpatičnim sisavcima.
Google DeepMind‘s DolphinGemma sadrži najveću svjetsku zbirku zvukova dupina, uključujući klikove, zvižduke i vokalizacije koje je tijekom nekoliko godina snimao Wild Dolphin Project. Denize Herzing, osnivačica i voditeljica istraživanja Projekta divljih dupina, rekla je za The Telegraph kako još uvijek ne znamo imaju li životinje riječi.
- Dupini se mogu prepoznati u zrcalu, koriste alate, pametni su, ali jezik je još uvijek posljednja prepreka tako da će nam dodavanje zvukova dupina u AI model dati stvarno dobru šansu da ih razumijemo - rekla je Herzing, piše Daily Mail.
Model na kojem se radi će pretraživati zvukove koji su povezani s određenim ponašanjem kako bi pokušao pronaći sekvence koje bi mogle ukazivati na postojanje jezika.
- On može pomoći istraživačima da otkriju skrivene strukture i potencijalna značenja unutar prirodne komunikacije dupina, zadatak koji je prije zahtijevao ogroman ljudski napor - istaknuo je Thas Starner, znanstvenik Google Deep-Minda.
Dobri dupini imaju prepoznatljive zvižduke kojima se međusobno identificiraju i ovi zvukovi su jedinstveni za svaku životinju. Međutim, nova je studija otkrila da su akustične značajke zvižduka svakog dupina pod utjecajem njegovog lokalnog staništa i zajednice. Već je bilo poznato da različite skupine dupina imaju tendenciju razvijanja različitih stilova prepoznatljivih zvižduka koje koriste kao ime, ali čimbenici koji su na njih utjecali bili su misterij.
Gabriella La Manna i njezin tim sa Sveučilišta Sassari u Italiji proučavali su zviždanje dobrih dupina u šest populacija u Sredozemnom moru. Ukupno su analizirali 188 sati snimljenog ‘brbljanja‘ dupina, mapirajući varijacije u akustičkim značajkama kao što su trajanje i promjene u visini tona, te su na kraju identificirali 168 prepoznatljivih zvižduka. Zaključili su da lokalni oceanski okoliš i veličina populacije imaju najveći utjecaj na tonove.
Karakteristični zvižduci u područjima s morskom travom, kao što su Lampedusa i Port Cros, bili su viši i kraći u usporedbi s onim kad je morsko dno bilo muljevito. Osim toga, među malim populacijama, kao u Korintskom zaljevu, identifikacijski zvuci imali su više promjena u visini nego među većim populacijama.
Komentari
0