APEL

Institut nakon otkrića ribe pauna u Jadranu: Ne lovite hobotnice i čuvajte njena staništa!

Radi se o izrazito invazivnoj indo-pacifičkoj vrsti koja je epitet invazivne zaslužila zbog izdašne ishrane lokalnim vrstama
Riba pauk
 Ibrahim Chalhoub/Afp/Profimedia

Kao što smo već izvijestili, naš poznati podvodni fotograf Damir Zurub snimio je u petak u podmorju Komiže ribu pauna (Pterois miles) koja se još naziva i vatrenjača i riba lav (engl. lionfish). To je prvi zabilježeni susret s ovom invazivnom vrstom ribe u Jadranskom moru, piše Otvoreno More.

Na ovo otkriće osvrnuo se i Institut za oceanografiju i ribarstvo na svojoj Facebook stranici:

Nažalost, obistinilo se ono što se dalo naslutiti već i prošle godine kada su prve jedinke uočene u Jadranu. Naime, u petak je kod rta Stupišće pokraj Komiže uočena i fotografirana vatrenjača (ili riba paun, Pterois miles) što je prvi nalaz ove vrste u hrvatskom dijelu Jadrana.

O ovom opakom predatoru koji se širi Sredozemljem već smo pisali, te u nekoliko navrata skretali pozornost na ovu invazivnu vrstu u medijima. Radi se o izrazito invazivnoj indo-pacifičkoj vrsti koja je epitet invazivne zaslužila primarno zbog izdašne ishrane lokalnim, posebice ribljim, vrstama te velike sposobnosti širenja u koloniziranim područjima. Također, sve bodlje koja ova vrsta ima u svojim perajama su otrovne te njihov ubod može uzrokovati jaku bol (otrov je termolabilan).

Pitanje koje se uvijek postavlja je - što možemo učiniti da se umanje negativne posljedice koje ova vrsta može prouzrokovati? Osim ciljanog izlova u svrhu kontrole brojnosti populacije, koji može biti efikasan posebice u ranim fazama invazije (dakle sada), može se napraviti i još nešto. Možemo smanjiti antropogeni pritisak na morski ekosustav te tako povećati njegovu otpornost na štetne učinke bioinvazija, ali i klimatskih promjena općenito.

U slučaju vatrenjače, primjerice, možemo smanjiti pritisak na njene potencijalne predatore. Za sada se zna da se u Sredozemnom moru ovom vrstom u adultnoj fazi hrani hobotnica. Pa eto, u budućnosti bi valjalo manje loviti hobotnicu (i sačuvati njena priobalna staništa), a više vatrenjaču.

Mi ćemo svakako pratiti dinamiku širenja ove vrste, a vi, ukoliko imate priliku uloviti ju, učinite to, ali pažljivo. Pripazite na bodlje i ako se susretnete s njom, molimo Vas, dojavite nam, kažu iz Instituta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 23:16