Koliko ptica u našoj zemlji nastrada od sudara sa staklom? Kreće istraživanje, možete se uključiti

Istraživanja su pokazala da u svijetu više od milijardu ptica godišnje nastrada od sudara sa staklom. Kako bi saznali točno stanje po tom pitanju u našoj zemlji, udruga BIOM organizira volonterski sastanak koji će se održati 21. veljače uživo u prostorijama Udruge Biom i online na linku od 18 sati.

Istraživanja o smrtnosti od kolizija većinom se provode u SAD-u i Kanadi, dok u Europi manjka podataka o ovoj ozbiljnoj prijetnji. Dok se, primjerice, u Poljskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu više priča o ovoj temi, u Hrvatskoj nemamo podatke koji bi nam pokazali što se događa s našim pticama i onima koje prelijeću našu zemlju na selidbi.

- Kako bismo istražili ovaj problem i pritom osvijestili ljude o prednostima i nedostacima našeg lokalnog urbanog ekosustava osmislili smo volontersku aktivnost. U vrijeme proljetne migracije ptica prikupljali su se podatci o stradavanju ptica zbog sudara sa staklom u Zagrebu. Budući da posljednjih godina dobivamo brojne prijave stradavanja ptica na ovaj način, cilj nam je bio otkriti postoje li crne točke u našem gradu - poručili su iz udruge.

Velika zastupljenost staklenih površina u našim gradovima i naseljima predstavlja značajnu, često previđenu prijetnju za populacije ptica. U Hrvatskoj je do sada provedeno tek jedno istraživanje kolizije sa staklom na području Zoološkog vrta Zagreb, čiji su rezultati pokazali postojanje ove ugroze i u Zagrebu.

Naime, zaposlenici i volonteri Zoološkog vrta su tijekom kraćeg razdoblja u 2017. pratili stradavanja ptica i zabilježili 16 stradalih ptica uslijed kolizije s prozirnim stijenama životinjskih nastambi. No, to se istraživanje fokusiralo na lokaciju specifičnog arhitektonskog uređenja, čije rezultate nije moguće jednostavno primijeniti na šire urbano područje.

Istraživanja u drugim gradovima pokazuju da je najintenzivnije stradavanje ptica tijekom proljetne (ožujak – svibanj) i jesenske (kolovoz – listopad) selidbe. Selidba je energetski zahtjevan proces, a nakon nje slijedi period gniježđenja, kada ptice ubrzano traže hranu i brinu se za svoje mlade, što ih dodatno izlaže opasnostima. U tom razdoblju, veliki broj ptica prolazi kroz urbana područja, suočavajući se s brojnim prijetnjama, uključujući i sudare sa staklom. Kako se i Zagreb ubrzano urbanizira i prati moderne arhitektonske trendove, prisutnost ovih površina raste, povećava se i rizik za naše pernate sugrađane.

S obzirom na to da se ptice u prirodi ne susreću s potpuno transparentnim i/ili reflektirajućim predmetima i površinama, na njihovo se zaobilaženje nisu imale priliku evolucijski prilagoditi. Ptice u brzom letu okolišem lako previđaju prisutnost prozirne staklene površine, ili pak zamijene odraz vegetacije na staklima s pravom vegetacijom, te se velikom brzinom zalijeću u stakla. Udarac u staklenu površinu može rezultirati kratkotrajnom zbunjenošću i dezorijentiranošću ptica, no može imati i ozbiljnije posljedice poput trajnih ozljeda ili smrti.

Ovakvi se slučajevi često bilježe kod građevina sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, pogotovo ako se nalaze u blizini nekog parka ili vegetacije koju ptice rado koriste. Posebno su pogođeni objekti sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, kao i autobusne, tramvajske i željezničke stanice napravljene od transparentnih materijala.

- Početkom svibnja prošle godine završili smo intenzivno terensko monitoriranje staklenih površina u Zagrebu. Kroz cijelu akciju u kojoj je sudjelovalo 16 volontera su ispunjena 282 obrasca obilazaka s 19 lokacija. Volonteri su 246 puta posjetili poslovnu ili stambenu zgradu, a 36 puta stanicu javnog prijevoza - kažu iz udruge.

Od 282 obilazaka, u njih 244 (86 posto) nije zabilježena kolizija ptica sa staklima. Iako je to velik broj bez ikakvih nalaza stradavanja, postoje i slučajevi gdje situacija na terenu nije bila zadovoljavajuća. U 29 obilazaka (10,3 posto) u kojima je potvrđeno stradavanje ptice od staklene površine, pronađena su 23 različita mjesta gdje je nakon sudara ptice sa staklom ostalo 27 otisaka, a u šest obilazaka pronađene su ozlijeđene ili uginule ptice. Volonteri su u obilaske odlazili u različitim razdobljima dana. Najviše su izlazili u dnevnom dijelu dana od 7 do 8 sati (68 puta) te od 8 do 9 sati (118 puta). Vrijedni volonteri odvažili su se te četiri puta izašli u noćni, odnosno ranojutarnji obilazak prije 5 sati.

- S obzirom na to da imamo rezultate iz 2024. sakupljene u istom periodu u kojem će se odvijati monitoring i ove godine ostaje nam vidjeti hoće li se dogoditi razlika u stradavanjima i nalaženju tragova ptica - istaknuli su.