Ovogodišnja Noć knjige nije najavljena na konferenciji za medije nego u - skloništu za napuštene životinje. Točnije, u Dumovcu.
- Prošetali su nas kroz sklonište, upoznali sa svojim (nadamo se privremenim) stanarima, podijelili svoje aktivnosti, edukacije, akcije i planove... a s velikim veseljem uključili su se i u ovogodišnji program Noći knjige. Pozivamo vas da ih posjetite. A za posjetu preporučujemo i neki od čak 1100 programa koliko će ih ove godine biti organizirano diljem Hrvatske - poručili su organizatori Noći knjige.
Zašto baš u sklonište? Jer je ovo izdanje manifestacije, inače četrnaesto po redu, tematski vezano za životinje. Za razna stvorenja, od sitnih insekata do velikih kitova, koja u književnosti često simboliziraju ideje, ideologije i moralne vrijednosti.
- Svjesni njihove nezamjenjive uloge u povijesti čovječanstva i umjetnosti, osobito književnosti, te prisutnosti u popularnoj kulturi, ovogodišnju Noć knjige posvećujemo životinjama. Pozivamo vas da zajedno istražimo njihovo mjesto u knjiškim svjetovima te pokušamo otkriti kako su, kroz vjekove, oblikovale naš pogled na svijet, naš odnos prema prirodi i sebi samim - poručili su.
Podsjetili su i na neke važne naslove u kojima su životinje junaci. Recimo, ove se godine obilježava 110 godina od objavljivanja Kafkina Preobražaja, kao i 80 godina od objavljivanja romana Životinjska farma Georgea Orwella. Prisjećamo se i najpoznatijeg liječnika za životinje svih vremena – doktora Dolittlea iz romana Hugha Loftinga, koji je prvi put objavljen prije 105 godina, kao i dječaka Mowglija, junaka iz slavne Knjige o džungli nobelovca Rudyarda Kiplinga, čiji je drugi dio objavljen prije točno 130 godina. Ove se godine navršava i 50. obljetnica kultne knjige Oslobođenje životinja australskog filozofa i bioetičara Petera Singera, u kojoj je popularizirao pojam specizam, odnosno, diskriminaciju na temelju pripadnosti vrsti.
Popularni psić Snoopy prvi se put pojavio u stripu Peanuts 1950. godine. Stripovi Walta Disneyja krenuli su s izlaženjem 1930., i to s Mickeyjem Mouseom, koji će postati i ostati planetarno popularan do današnjih dana.
Podsjećaju i na ostale knjige koje su pridonijele globalnoj raspravi o odnosu između ljudi i životinja: Bijeli očnjak, Zov divljine (Jack London), Moby Dick (Herman Melville), Crni ljepotan (Anna Sewell), a tu su i suvremeniji naslovi: Pijev život (Yann Martel), Umijeće utrkivanja na kiši (Garth Stein), Marley i ja (John Grogan), Smisao života jednoga psa (W. Bruce Cameron), Fantastični mačak Bob (James Bowen)...
Prisjetili su se i značajnijih djela iz domaćeg kulturnog kruga, poput čuvene Ježeve kućice (Branko Ćopić), ali i naslova iz hrvatske književnosti u kojima životinje zauzimaju istaknuto mjesto: Bijeli jelen (Vladimir Nazor), Mačak Džingiskan i Miki Trasi (Vesna Parun), Pirgo (Anđelka Martić), Divlji konj (Božidar Prosenjak)...
Komentari
0