Ovi veliki sisavci u opasnosti su zbog ljudskih aktivnosti, a evo i koje su najopasnije

Povodom Svjetskog dana kitova kojeg obilježavamo 20. veljače, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, i znanstvena zajednica predstavljaju izvještaj koji pruža detaljan pregled migracija kitova kroz svjetske oceane te prijetnje s kojima se suočavaju. Izvještaj pokazuje da su najveće prijetnje kitovima ljudske aktivnosti, koje negativno utječu na populacije dupina i kitova. Izravni utjecaji podrazumijevaju slučajni ulov u ribolovne alate, zagađenje plastikom i onečišćenje bukom, a neizravni su gubitak staništa i klimatske promjene. Sve te aktivnosti imaju vrlo opasne, a ponekad i smrtonosne posljedice, ne samo za kitove, već i za ostale morske vrste, piše Green.hr.

“Kitovi i dupini se nalaze na samom vrhu morskih hranidbenih lanaca i jedina vrsta koja ugrožava njihov opstanak je čovjek. Kitove nazivamo i inženjerima morskih ekosustava jer modeliraju cjelokupan život u moru. Posljedice njihova izumiranja ili značajnog smanjenja brojnosti imale bi izrazito negativan utjecaj na morske ekosustave, a u konačnici i na nas, ljude. Sve su brojniji dokazi o ključnoj ulozi koju kitovi imaju za očuvanje zdravlja oceana i održavanje klime. Samo jedan kit pohranjuje istu količinu ugljikovog dioksida kao tisuću stabala”, naglašava Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Izvještaj “Zaštita plavih koridora” (Protecting Blue Corridors) nastao je na temelju analiza koje deseci istraživačkih skupina provode više od 30 godina. Izvještajem se po prvi put prikazuju i satelitski zapisi plavih koridora, migracijskih ruta preko 800 kitova. Uz to se opisuju i njihova ključna staništa – područja u kojima se hrane, razmnožavaju, rađaju i othranjuju svoje mlade, kao i prijetnje s kojima se suočavaju. Trenutno najugroženija vrsta, koja broji samo 366 jedinki, je crni ledeni kit koji migrira između Kanade i SAD-a. Zabrinjavajuć je i podatak da se skoro 90% crnih ledenih kitova barem jednom u životu zapetlja u ribolovne alate, a smrt i samo jednog kita ugrožava opstanak cijele vrste.

U Sredozemnom moru kitovi najčešće stradavaju u mrežama ili u sudarima s brodovima. Tako je u Grčkoj više od polovice pronađenih kitova ulješura, ugrožene sredozemne vrste, imalo ozljede od brodskog propelera, pri čemu pomorci na brodovima često nisu ni svjesni da su udarili kita. Stoga je MSC Grupa, jedna od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, odlučila preusmjeriti promet svojih brodova kako bi doprinijela očuvanju ugroženih kitova ulješura u Sredozemnom moru.

“Jadransko more dijeli sličnu sudbinu. Ovdje se povremeno pojavljuje ili živi osam vrsta kitova od kojih samo dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Slučajni ulov u ribolovne alate glavni je uzrok njegova ugibanja kao posljedice ljudskih aktivnosti. Dupine u Jadranu najučinkovitije možemo zaštititi proglašenjem zaštićenih područja s posebnom regulacijom ribolova”, zaključuje Krstinić.

Ovaj izvještaj predstavlja skup najopsežnijih podataka o velikim kretanjima kitova kroz svjetske oceane do sada. WWF poziva na novi pristup očuvanju kitova kroz poboljšanu suradnju nacionalnih vlada, međunarodnih tijela, lokalnih zajednica, industrije i organizacija za zaštitu prirode kako bi se riješile rastuće prijetnje i zaštitile populacije ovih velikih morskih sisavaca.