Plavi rak naselio Jadran: Otporan je na različite uvjete saliniteta i temperature, brzo se razmnožava

Ozbiljna prijetnja Jadranskom moru su invazivne vrste, među najvećom je plavi rak koji se ubrzano širi i ugrožava autohtone vrste. Prirodno područje plavog raka su obale zapadnog Atlantika gdje nastanjuje estuarije, lagune i plitke obalne vode s muljevitim i pjeskovitim dnom. No, zbog ljudskih aktivnosti te ispuštanja balastnih voda brodova, raširio se u mnogim europskim morskim ekosustavima, uključujući Jadransko i Egejsko more.

Plavi rak je izrazito prilagodljiva vrsta, otporna na različite uvjete saliniteta i temperature, a sposobnost brzog razmnožavanja omogućila mu je širenje duž cijele jadranske obale.

Projekt Interreg Italija-Hrvatska BlueDiversity okuplja talijanske i hrvatske stručnjake te uključuje lokalnu zajednicu u zaštiti ekosustava Jadrana od invazivnih vrsta. Za očuvanje autohtone populacije riba i drugih morskih organizama, važno je kontinuirano praćenje brojnosti plavoga raka te poduzimanje mjera za njegovu kontrolu, kažu stručnjaci.

Biolog Josip Boban iz Javne ustanove More i krš - za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji, rekao je za Hinu kako je jedan od glavnih ciljeva projekta implementacija održivih ribarskih metoda, kroz primjenu ekološki prihvatljivih zamki za plavog raka.

- Počinjemo istraživanja te uspostavljamo program praćenja plavog raka, izrazito agresivnog predatora koji se hrani raznim organizmima, što ugrožava autohtone vrste, uključujući i jegulju, strogo zaštićenu vrstu ključnu za stabilnost ekosustava - rekla je biologinja Jelena Kurtović Mrčelić, također iz Javne ustanove More i krš.

Partneri projekta iz Italije i Hrvatske okupili se se u Centru za posjetitelje Skrivena Dalmacija u Dugopolju, gdje su analizirali i utjecaj ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena na određenim pilot područjima.

Među njima je ušće rijeke Cetine i ihtiološko-ornitološki rezervat Pantan koji su pogođeni negativnim utjecajem urbanizacije, intenzivnog turizma i klimatskih promjena. U Pantanu prodor mora mijenja kemijski sastav vode i ugrožava močvarni ekosustav, dok na ušću Cetine ljudske aktivnosti dodatno otežavaju opstanak lokalnih vrsta, rekla je.

Na istočnoj obali Jadrana prvi put zabilježen 2004., u Stonskoj solani i ušću Neretve

Plavi rak (Callinectes sapidus), prvi je put zabilježen u Jadranskom moru 1949. godine na sjevernom dijelu Jadrana u vodama pokrajine Abruzzi. Na istočnoj obali Jadrana, prvi nalaz zabilježen je 2004. na području Stonske solane i ušća rijeke Neretve.

Posljednjih desetljeća njegova se populacija u Jadranu naglo povećala, osobito u sjevernom dijelu te ušću Neretve, što negativno utječe na autohtone vrste rakova, školjkaša i riba.

U svom prirodnom staništu, plavi rak ima važnu ulogu u kontroli populacija školjkaša i čišćenju dna od organskih ostataka, no u invazivnim područjima, nedostatak prirodnih predatora omogućava mu nekontrolirano širenje.