ENDEMI SREDOZEMLJA

Plemenita periska i posidonija na poštanskim markama serije Europa

Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a autor fotografija Dalibor Andres
 Hrvatska pošta

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 9. svibnja, u povodu Dana Europe, dvije nove prigode poštanske marke iz serije Europa, a motivi su plemenita periska i posidonija, priopćeno je u utorak iz HP-a.

Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a autor fotografija Dalibor Andres, fotograf iz Siska. Pojedinačna vrijednost maraka je 2,20 eura, a otisnute su u nakladi 40 tisuća primjeraka po motivu. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke mogu se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici.

Plemenita periska endem Sredozemnog mora

Plemenita periska (Pinna nobilis) endemična je vrsta i najveći školjkaš Sredozemnog mora, a i među najvećim je školjkašima na svijetu. Naraste između 30 i 50 cm, ali može doseći i 120 cm te doživjeti pedesetak godina. Naseljava pjeskovita dna, a dnevno može profiltrirati stotine litara mora, napisao je u letku prigodne marke dr. Ante Žuljević.

Tijekom 2016. u Španjolskoj je zabilježen pomor plemenite periske vjerojatno uzrokovan bolešću, koja se hrvatskim dijelom Jadrana proširila 2019. uzrokujući masovno ugibanje periski, a bolest se proširila na cijelo Sredozemno more dovodeći gotovo do izumiranja. Početkom 2024. u podmorju Hrvatske poznato je tek 20-tak živih jedinki, a žive jedinke pronađene su i na drugim područjima Sredozemlja.

Morska cvjetnica Posidonija

Posidonija (Posidonia oceanica) morska je cvjetnica tamno zelenih do metar dugačkih listova koji rastu čineći isprepletena stabalaca. Znanstveni naziv roda Posidonia dan je prema Posejdonu, grčkom bogu mora, a ime vrste oceanica slavni biolog Carl Linnaeus dao joj je misleći kako živi u oceanima. Posidonija je, međutim, endemični sredozemni organizam. Naselja posidonije udomljavaju brojne organizme, smatraju se područjima najveće biološke raznolikosti Sredozemnog mora, a njezini listovi pročišćavaju vodu. U Jadranu se u njezinim naseljima stoljećima tradicionalno lovila riba gira, naveo je dr. Žuljević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:57