ZAŠTO JE POTONULA IVANA D

‘Ekstremni vremenski uvjeti sigurno nisu uzrok, takve platforme mogu izdržati i tsunami‘

U studiju Hanza Medije bili su gosti bivši direktor Ine Ž. Šikonja i M. Mileta, aktivisitica Zelene akcije
platforma ivana d
 Ina

Zašto je potonula plinska platforma Ivana D? Tko je za to odgovoran i što to znači za budućnost proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj? Treba li Hrvatska uopće ulagati u povećanje proizvodnje tih energenata i koje bi bile posljedice odustajanja od istraživanja vlastitih ležišta ugljikovodika?

Oko ovih i niza drugih pitanja mišljenja i argumente su u televizijskom studiju Hanza Medije suprotstavili naftni konzultant, te bivši izvršni direktor Ine za istraživanje i razvoj Želimir Šikonja, te Marija Mileta, aktivisitica Zelene akcije. Dok oboje dijele mišljenje o tome kako se havarija u Sjevernom Jadranu nije smjela dogoditi, ne slažu se oko posljedica koje bi iz tog događaja trebale uslijediti.

“Mi u Zelenoj akciji nismo iznenađeni ovim događajem, jer već trideset godina kontinuirano upozoravamo na štetnosti korištenja fosilnih goriva. Prije nekoliko godina, u jeku kampanje za novi ciklus istraživanja nafte u Jadranu upozoravali smo i na rizik koji proizlazi iz takve djelatnosti. Ono čime jesmo iznenađeni jest komunikacija o tome kako je platforma izgubljena, što je doista bizarno. Korištenje fosilnih goriva izaziva klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, koje onda rezultiraju ovakvim problemima”, rekla je Mileta.

Na tu izjavu reagirao je Šikonja ustvrdivši kako do ove nesreće nije trebalo doći, te kako se moraju istražiti uzroci:

“Ne želim prejudicirati što se dogodilo, ali sa određenom dozom sigurnosti mogu reći da uzrok sigurno nisu ekstremni vremenski uvjeti, jer su platforme projektirane za znatno teže uvjete. U konačnici, ako nije bilo nekih specifičnih okolnosti na samoj mikro lokaciji, može se zaključiti kako je tijekom njezinog životnog vijeka bilo i ekstremnijih meteoroloških uvjeta od ovih”.

“Pa ako ovo nisu bili ekstremni uvjeti, što će se dogoditi kad budu takvi uvjeti? Hoće li popadati sve platforme?”, pitala je Mileta, a Šikonja odgovorio:

“Ekstremni uvjeti se pokušavaju predvidjeti kod konstrukcije platforme. One su napravljene tako da izdrže i pojave poput tsunamija. Ovdje je očito došlo do događaja koji nije bio planiran, ne možemo sada sa sigurnošću znati je li to pucanje materijala ili nešto drugo. No, najvažnije je da – opet koliko zasad znamo – su sigurnosni sustavi dobro reagirali, da je bušotina zatvorena i da s te strane nije došlo do izlijevanja plina u more. Nikako nije normalno da platforma potone, no ipak treba imati na umu da su sigurnosni sustavi radili. Sad je najvažnije provesti istragu i pokušati obnoviti povjerenje javnosti. Smatram kako bi bila velika šteta da pod dojmom ovog događaja Hrvatska odustane od istraživanja ugljikovodika”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:50