BLISKI PRIJATELJI OTKRIVAJU TAJNE OBITELJI OREŠKOVIĆ ‘Sanja odgaja njihovo četvero djece, a Tim je ljubitelj hokeja’

Tih, povučen, ozbiljan poslovan čovjek o čijem se privatnom životu vrlo malo zna.

Tim su riječima naši sugovornici najčešće opisali Tihomira Tima Oreškovića, mandatara za sastavljanje nove hrvatske Vlade prema sporazumu Mosta i Domoljubne koalicije. Iako je u Hrvatsku stigao tek prije nekoliko godina, Orešković je ostavio dobar dojam na naše poslovne ljude pa hvale njegove kompetencije, poslovne veze i zasluge za domaće farmaceutsko tržište.

Priča o najvjerojatnijem budućem hrvatskom premijeru seže u šezdesete. Njegova je obitelj rođena i živjela u Čovićima, malom selu u Lici između Otočca i Ličkog Lešća. Tihomir Orešković je rođen 1966. u Zagrebu, a samo koju godinu kasnije obitelj je, poput mnogih njihovih suvremenika, odlučila bolji život potražiti u inozemstvu. Pokupili su svoje stvari i s malenim djetetom napustili domovinu te se skrasili u kanadskom Hamiltonu.

Njegov otac Dane, školovani inženjer, vrlo se brzo snašao u bijelom svijetu. Grad u kojem su Oreškovići živjeli bio je poznat po industriji pa se i otac Dane zaposlio u jednoj od brojnih tvornica kao radnik. Dane Orešković brzo se uklopio u doseljeničku zajednicu te je bio vrlo aktivan u brojnim hrvatskim društvima. Hvale ga kao vrlo bistrog čovjeka te su mu zbog toga često povjeravali administrativne poslove. Dok se maleni Tihomir školovao, otac se uspinjao po društvenoj ljestvici hrvatske dijaspore u Kanadi te je nakon devedesetih bio i predsjednik HDZ-ova odbora za Hamilton, otkriva Josip Joe Pavičić, ugledni poduzetnik i predsjednik nogometnog kluba Toronto Croatia.

Sklon učenju

Tihomir je, pak, pokazivao sve više sklonosti prema učenju, naročito znanosti, pa je 1989. diplomirao kemiju na prestižnom kanadskom sveučilištu McMaster gdje je dvije godine kasnije završio MBA (Master of Business tudij - financije i informacijske sustave. MBA studiji u svijetu postoje od 1940., a u Hrvatskoj posljednjih desetak godina. U pravilu ga upisuju poslovni ljudi s minimalno tri-četiri godine radnog iskustva. MBA diploma namijenjena je onima koji, bez obzira na dotadašnji studij, žele usavršiti znanje o biznisu, a Tihomir Orešković odlučio ga je upisati kako bi uz znanstvenu mogao voditi i poslovnu karijeru. Mladi je znanstvenik već tada znao da je upravo to ono što želi, što se pokazalo točnim idućih godina.

Orešković je već godinu dana nakon MBA diplome dobio posao u proizvodnji, u farmaceutskoj kompaniji Eli Lilly sa sjedištem u Torontu. Ta tvrtka, osnovana 1983., danas zapošljava gotovo pet stotina stručnjaka, a Orešković se njezinim odjelima vrlo brzo probijao. Radio je na raznim poslovima, pogotovo u segmentu financija i međunarodnog poslovanja. Vrlo brzo je stekao kvalitetne kontakte u Latinskoj Americi i Aziji te dobar dio karijere proveo na poslovanju s tim područjima. S vremenom je postao i direktor za odnose s državnom administracijom i ekonomske poslove. No, odlučio se razići s tvrtkom te je posao nastavio kao potpredsjednik za razvoj u kanadskoj farmaceutskoj kompaniji Novopharm. Brzo je postao glavni financijski direktor Novopharma koji će se poslije preimenovati u hrvatskoj javnosti poznatiju Teva grupu koja je naposljetku preuzela Plivu.

Bogato poslovno iskustvo u kombinaciji s dobrim vezama u Hrvatskoj i hrvatskim podrijetlom bili su presudni da Teva odluči kako je vrijeme da se Orešković vrati u Hrvatsku i preuzme vođenje Plive.

Slučaj je htio da se dvojica kanadskih Hrvata, Orešković i Dennis Rukavina, upoznaju baš nakon povratka u domovinu. Dennis Rukavina član je Uprave Metroneta d.d. zadužen za financije, strategiju i razvoj kompanije, upravljanje te kontrolu kapitalnih ulaganja i troškova, a član je i hrvatske grupe “poslovnih anđela”. Danas su dvojica poduzetnika dobri prijatelji koje je igra slučaja spojila i kroz život u zagrebačkom podsljemenskom naselju Šestine.

- Upoznali smo se prije pet godina, a kako smo obojica iz Kanade, odlučili smo otići na piće. Tim je zapravo vrlo tipičan čovjek iz dijaspore, domoljub, obiteljski čovjek i vrlo uspješan poduzetnik. Jako me je iznenadilo kad je postao mandatar, zapravo to je iznenadilo cijelu našu zajednicu Hrvata iz Kanade. Ali, mi smo svi, zapravo, slični ljudi. Povratnici koji su htjeli svoje znanje i novac uložiti u domovinu, zapošljavati, razvijati poslove. Takav je i Tim. Mislim da u ovom trenutku njegovo znanje definitivno treba Hrvatskoj, pogotovo jer se mora hitno riješiti situacija prezaduženosti. Tim možda nije najbolji komunikator, ali svakako će imati rezultate - ističe Rukavina otkrivajući nam kako budući premijer ipak ima jednu Kanađanima vrlo svojstvenu crtu: pasionirani je ljubitelj hokeja.

Supruga Sanja, pak, život je posvetila odgoju njihovo četvero djece. Zagrepčanka rođena u blizini Bijenika Oreškoviću je podarila dvije kćeri, danas na pragu punoljetnosti, te dva sina predškolske dobi.

Oreškovićev dobar prijatelj je Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske komore, domaćoj javnosti najpoznatiji po organiziranju najprestižnijeg i najunosnijeg domaćeg festivala elektronske glazbe - Ultra Europe u Splitu, koji je u Dalmaciju prošle godine donio više od pola milijarde kuna. Sada priprema spektakl u Areni - koncert Justina Biebera iduće godine. Kaže kako je njegov prijatelj Orešković izuzetan čovjek.

- Upoznali smo se još osamdesetih u Kanadi dok je Tim bio student. Spojili su nas zajednički korijeni jer obojica imamo ličko podrijetlo. Nikada nismo baš bili društvo jer sam ja ipak nešto mlađi, ali smo se poznavali preko zajedničkih prijatelja. Tim je bio izuzetno predan školovanju, vrlo ozbiljan i ambiciozan. Uvijek se htio dokazati u svemu što je radio, i to mu je bilo vrlo važno. Htio je ostaviti nešto iza sebe. Ja sam se u Hrvatsku vratio mnogo prije njega, 1997., ali smo druženje obnovili kroz Kanadsko-hrvatsku komoru. Fascinirala me njegova karijera, a pogotovo to što je doista domoljub koji ima najbolje namjere za Hrvatsku - kaže Bašić.

Najveća investicija

Kao konkretan primjer spominje investiciju od 400 milijuna eura koju je Teva odradila prije tri godine kroz osnivanje odjela Share Service Centre. Taj je novac, kaže Bašić, mogao završiti bilo gdje.

- Bilo je priča da se to odradi u Bugarskoj ili Rumunjskoj. Tim je inzistirao da se centar osnuje u Hrvatskoj. Naravno da je morao misliti i na interese grupe, tvrtke za koju je radio, jer mu je to posao, no učinio je sve što je mogao da Hrvatska ipak dobije tu investiciju. To se naposljetku i dogodilo. Tih 400 milijuna eura je, što je meni vrlo zanimljiva informacija, najveća greenfield investicija te godine u Hrvatskoj, a za nju je zaslužan velikim dijelom Tihomir Orešković - napominje Bašić. Dodaje kako se s prijateljem još nije čuo otkako je potvrđeno da će biti mandatar za sastavljanje nove hrvatske Vlade, ali uvjeren je da je on odličan izbor za tu važnu funkciju.

Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta te naš istaknuti forenzičar i genetičar Dragan Primorac, koji je u karijeri također imao mnogo međunarodnih kontakata, s Oreškovićem se susreo nakon njegova dolaska u Zagreb kroz Hrvatsko-izraelski poslovni klub. Kaže kako je budući premijer bio vrlo aktivan u društvu.

- U suradnji s Tihomirom Oreškovićem organizirali smo niz različitih događanja. Sjećam se da smo uvijek imali sjajnu suradnju, surađivali smo i kad je u Hrvatsku stizao izraelski predsjednik Shimon Perez - prisjetio se Primorac.

- Sjajno smo surađivali dok je bio čelnik Plive koja je članica našeg Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba. Obrazovan u inozemstvu, domoljub, sposoban gospodarstvenik s velikim međunarodnim iskustvom. U ovoj za Hrvatsku vrlo specifičnoj situaciji velika mu je prednost što je neovisan i zbog dugogodišnjeg boravka izvan Hrvatske nije vezan uz različite interesne lobije u Hrvatskoj pa će mu biti znatno lakše donositi teške odluke. Njegovim dolaskom očekujem značajne i konkretne promjene jer danas Hrvatska više nego ikada treba čovjeka koji ima međunarodni ugled, prati i razumije svjetske trendove te koji ima snage i odlučnosti provesti toliko nužne promjene - kaže Primorac.

Oreškovića po dobrom pamti i prof. Slobodan Vukičević, poznati stručnjak za biomedicinu, koji je sada na čelu farmaceutskog klastera pri Udruzi Hrvatski klaster. Orešković je, kaže prof. Vukičević, uz Ernesta Meštrovića jedan od najzaslužnijih ljudi za današnje dobro poslovanje Plive.

Sastanci klastera

- Iako ga ne znam privatno, znali smo se susretati na različitim sastancima klastera u kojem je vrlo aktivan. Na njemu se odmah vidjelo da je obrazovan i školovan u inozemstvu. Jedan je od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji, da tako kažem, govori rječnikom koji je meni lako razumljiv. Dobro razumije što je to poslovanje i vrlo dobro zna kako uspostaviti sustave a da oni funkcioniraju - rekao nam je prof. Slobodan Vukičević. Iako je to sada osjetljivo pitanje, jer se zadire u politiku, Vukičević je siguran da Orešković ima šansu učiniti potrebnu promjenu.

- Ključno je da mu politika osigura podršku kako bi mogao provesti svoje naume. Ako se okruži stručnjacima kakvih je u Hrvatskoj doista mnogo, onda će uspjeti. Problem je što su oko njega političari, a ne stručnjaci i moja je jedina bojazan da će oni htjeti zasjesti na ta mjesta. To bi Oreškoviću mogla biti jedina prepreka i ako ga što bude ometalo u poslu, bit će to politika. No, nadam se da ipak neće biti tako. Orešković je tijekom svoje karijere bio u kontaktu s mnogim hrvatskim stručnjacima svjetskoga glasa i kada bi se njima pustilo da formiraju kvalitetnu Vladu, vjerujem da bi to mogla biti jedna pozitivna priča - ističe prof. Slobodan Vukičević.

Posao u regiji

Orešković je dosad rijetko bio prisutan u medijskom prostoru, što njegovi poznanici pripisuju karakterističnoj samozatajnosti po kojoj je budući premijer poznat. Prije dvije godine dao je jedan od rijetkih intervjua za Poslovni.hr, tada još kao čelnik Plive. Rekao je tada kako mu činjenica što je velik dio karijere proveo u inozemstvu pomaže u poslovanju u Hrvatskoj.

- I kada sam došao u Plivu, ljudi koje sam zatekao su me vrlo ugodno iznenadili. Plivin kadar je na svjetskoj razini i već sada vode neke operacije i poslove na međunarodnoj razini. Uostalom, Teva sigurno ne bi uložila u Plivu da nemamo ljude koje imamo, i to je poruka za širu zajednicu: nema razloga da ljudi u Plivi mogu, a drugi ne - govorio je tada Orešković, nesvjestan kako će mu se život ubrzo promijeniti. Njegovi poznanici ne komentiraju činjenicu da je ostavio milijunske prihode zbog nezahvalnog mjesta predsjednika Vlade, ali to pripisuju baš njegovoj želji za dokazivanjem i ostvarivanjem rezultata.

No, iz intervjua prije nekoliko godina jasno je kako je Orešković sklon radikalnim potezima ako procijeni da su dobri.

- Kada je 2008. Teva kupila Barr i Plivu, jedno me jutro na mailu dočekala poruka da se javim ako sam zainteresiran za Zagreb. I tako se 2009. godine cijela obitelj preselila u Hrvatsku. Kasnije su mi nudili da se preselim u Tel Aviv i odande vodim posao, ali sam ostao u Zagrebu. Bili smo vrlo uspješni i posao u regiji smo podigli na zavidnu razinu, odnosno narasli smo na prihode od 1,6 milijardi dolara. To je jedna od najbrže rastućih regija, prije svega zahvaljujući timu i procesima koje smo uspješno postavili - ispričao je Orešković.

Iako se u Hrvatsku preselio 2009., i prijašnjih je godina redovito održavao kontakte s domovinom te je svake godine od 2003. s obitelji dolazio na ljetovanje u Hrvatsku. Pohvalio se jednom prigodom kako mu je bilo fantastično naučiti loviti ribu mušicom te je kasnije često pecao u Gackoj.

Put prema uspjehu

U tom intervjuu, jednom od rijetkih, Orešković je tada s pozicije gospodarstvenika komentirao i aktualnu situaciju u gospodarstvu.

- Vjerujem da će Hrvatska naći svoj put prema uspjehu, svoju formulu kako potaknuti gospodarstvo i razvoj. Ne možemo biti uspješni samo tako što ćemo rezati, trebamo pokrenuti razvoj i nove investicije. Pliva i farmaceutska industrija u Hrvatskoj dobar su primjer da se to može - izjavio je.

Njegovi prijatelji na to dodaju: ako s Hrvatskom učini pola od onoga što je napravio s Plivom, na dobrom smo putu.

- Ne mora to biti lista od dvadeset reformi. Dovoljne su dvije, tri, ali korjenite, koje će promijeniti stanje u društvu i gospodarstvu - zaključuju.