HNS između starog i novog Kukuriku

Načelno, ne radi se o uvjetima, nego o racionalnom pristupu sljedećem mandatu. Ovo je pet točaka koje bih izabrao kao osnovu novog programa Kukuriku koalicije. Vlada je u posljednje tri godine uspjela konsolidirati državu i uvesti reda u totalni nered naslijeđen od HDZ-a na širokom polju funkcioniranja države. Sada je vrijeme za sljedeći korak - konkretne reforme po nekoliko ključnih sustava koje će od Hrvatske učiniti zaista uspješnu državu, za što su postavljeni temelji”, ispričao je u četvrtak Igor Kolman, saborski zastupnik i glasnogovornik Hrvatske narodne stranke.

Dok ovih dana Antun Vujić finalizira novi SDP-ov manifest, kojim će prema najavama socijaldemokrati zakoračiti ulijevo, u glavnom koalicijskom partneru HNS-u pri kraju je plan koji je suštinski izrazito liberalan.

Nedovoljno liberalni

Upravo je Kolman koordinator te nove političke strategije HNS-a, dokumenta koji bi, nakon jednogodišnjih priprema i dorada, trebao biti predstavljen u rujnu. Iako je ovoga proljeća odlučeno da će najkasnije do lipnja biti dovršena nova strategija koja će u svim aspektima biti liberalna, postupak se oduljio. No, ciljevi su ostali isti - nastavak liberalizacije Hrvatske i pobjeda na parlamentarnim izborima. “Poznato je da je HNS liberalan po pitanjima ljudskih prava ili manjinskih zajednica, ali to više nije dovoljno. Nova strategija predstavit će HNS kao liberalnu stranku i u gospodarstvu, zdravstvu ili privatizaciji javnih tvrtki”, glasile su najave iz Predsjedništva HNS-a.

Čekaju na SDP

Najavljivalo se da će HNS zagovarati pravo svih građana na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u svim regijama, ali i to da, s druge strane, Vlada dopusti veći utjecaj privatnih fondova i klinika u zdravstvenom sustavu. Takvom liberalizacijom bi se reducirale liste čekanja i povećala kvaliteta zdravstvenih usluga. Hrvatska narodna stranka će u svojoj novoj strategiji tražiti i dovršetak privatizacije preostalih tvrtki u kojima država ima vlasništvo, osim onih koja imaju strateški značaj.

Najjednostavniji odgovor zašto se toliko kasni u donošenju precizne strategije dao je Srđan Gjurković, predsjednik HNS-ova Dalmatinskog regionalnog saveza.

“Treba sačekati najavljenu novu strategiju SDP-a i zatim u miru dogovoriti zajednički izborni program Kukuriku koalicije. Ovako mi ćemo reći da želimo pet regija u Hrvatskoj, a SDP je možda za osam, i odmah će svi mediji objaviti da u vladajućoj koaliciji postoje duboka neslaganja o budućem ustroju države. Zato je bolje ići malo sporije i osigurati dobar dogovor”, drži Gjurković.

Iako su u HNS-u odlučili ne iznositi u javnost detalje nove strategije, Kolman je u razgovoru za Magazin prvi put u javnosti odlučio progovoriti o fundamentalnim načelima na kojima bi se trebao bazirati predstojeći izborni program Kukuriku koalicije.

“Moje je mišljenje da reforme treba jasno i pregledno komunicirati, detaljno ih objasniti i obavještavati javnost o napretku. Manjak podrške često proizlazi iz manjka informacije pa se događa da oni koji se osjećaju zakinutima, čak i ako to realno nisu, nastupaju glasno i agresivno, a većina koja od reformi ima stvarne koristi toga nije niti svjesna. Zbog toga je obaveza Vlade da komunicira jasno, redovito i argumentirano. U tom smislu je važno i da koalicija definira poslove iza kojih stoji ‘kao jedno’”, smatra Kolman. Uglavnom, radi se o pet točaka.

Prvo, značajno povećanje ulaganja u obrazovanje, znanost, istraživanje i razvoj koje bi u idućem mandatu Vlade Zorana Milanovića doseglo razinu od 5% bruto društvenog proizvoda. To podrazumijeva i nastavak reforme kurikuluma, učenje temeljeno na razvoju kompetencija i cjeloživotnom učenju te razvoj sveučilišta treće generacije - napuštanje modela državnog upravljanja, jačanje financijske autonomije, interdisciplinarnost, mobilnost studenata, veći istraživački timovi i znanstveno profiliranje.

Druga točka je temeljita reforma javne uprave koja se može nazvati “Nova javna uprava”. Prema Kolmanu, u pitanju je reforma na razini procesa na temelju “proizvodnog” pristupa - što su “proizvodi” uprave, koliko za njih treba vremena, novca, kadrova i ostalih resursa. Na temelju toga redefiniranje sustava radnih mjesta i plaća, poticanje izvrsnosti i rezultata. Tehnološka baza je potpuna informatizacija i integracija podataka kao temeljne “sirovine”, predlažu iz HNS-a .

Treća okosnica buduće Vladine politike treba biti slobodno gospodarstvo, odnosno micanje svih administrativnih i poreznih i paraporeznih barijera. Micanje države iz upravljanja i vlasništva, osim nad strateškim resursima, poticanje investicija i razvoja. Usto, nastavak provedbe industrijske strategije, kao i snažnog ulaganja i razvoja sektora energetike.

Četvrto, predvidiv i pregledan porezni sustav koji mora biti jednostavan, stabilan, dakle uz rijetke i pažljivo pripremljene promjene, poticajan i neutralan uz široke osnovice i niske stope, sa što manje iznimaka.

I peto, nastavak razvoja sustava ljudskih prava i sloboda. “U tom smislu, prvenstveno obrazovanje za građane, a ne podanike. Uvođenje građanskog odgoja u škole i programa kao što su debata, kritičko mišljenje i sl. kao dijela nastave, uvođenje zdravstvenog odgoja”, glasi prijedlog Igora Kolmana.

Teški pregovori

Ipak će trebati pričekati jesen da bi se vidjelo u kojoj će mjeri Milanović i SDP prihvatiti ideje svojih koalicijskih partnera. Mogli bi to biti teški interni pregovori ako u skladu s recentnim najavama u SDP-u budu stvarno socijaldemokratizirali svoju politiku, a u HNS-u, recimo, iziđu s idejom privatizacije dijela zdravstvenog sustava. Tko će u tom slučaju popustiti i kako će izgledati kompromisno rješenje?

Jer, u pozadini izrade nove strategije i pregovora sa SDP-om, sve vidljivija je priprema za izbor novog vodstva Hrvatske narodne stranke. Neovisno o izbornim rezultatima, Vesna Pusić je najavila odlazak s položaja predsjednice HNS-a i otvorena je utrka za njezina nasljednika.

Navodno su neki u HNS-u nezadovoljni najavama da će stranka dobiti 7 ili 8 mandata u idućem sazivu Sabora. S druge strane, pobornici Vesne Pusić odgovaraju kako u bilo kojoj drugoj kombinaciji HNS ne bi mogao osvojiti toliki broj mandata. Izgleda da su realisti odnijeli prevagu, što se vidjelo na nedavnom stranačkom okupljanju u Tuhelju, gdje je jedini kritični ton došao od međimurskog župana Matije Posavca.

Izvori iz HNS-a tvrde da Posavec nije u najužem krugu kandidata za budućeg stranačkog lidera. Veći izgledi daju se uspješnoj ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš i varaždinskom županu Predragu Štromaru. No, izbori će biti tek za godinu dana.