‘Sada je jasno: brak uvijek rezultira katastrofom, a nevjera je evolucijski poželjna!’

Bill Clinton, Tiger Woods, Arnold Schwarzenegger i, naravno, Dominique Strauss-Kahn, seksualni predator iz Međunarodnog monetarnog fonda čijom su se bračnom nevjerom i sklonošću prostitutkama mediji diljem svijeta bavili tjednima. U međuvremenu i Hrvatska je dobila svoj “sexgate”.

Zvonimir Šostar, Toni Kukoč i Miran Martinac, oženjeni i u našim prilikama moćni muškarci, navodno su ulovljeni u aferama s elitnim prostitutkama.

Javnost, zamorena korupcijskim skandalima, dobila je zanimljivu temu o kojoj svi, i mladi i stari, i žene i muškarci, imaju ponešto reći. Dok jedni tvrde kako je korištenje usluga prostitutki privatni problem nekog muškarca i njegove supruge, drugi upozoravaju kako je to samo jedna u nizu potvrda da je institucija braka, zamišljena kao monogamna zajednica muškarca i žene, na Zapadu, ali i u nas, u dubokoj krizi. Uostalom, u Hrvatskoj razvodom završava svaki peti, a u Europi svaki drugi brak.

Kulturološki izum

Što se događa s brakom na Zapadu, upitala sam evolucijskog psihologa dr. Christophera Ryana, autora knjige “ Sex at Dawn: The Prehistoric Origins of Modern Sexuality ” (Seks u praskozorje: Pretpovijesno porijeklo moderne seksualnosti).

Osnovna teza “Sex at Dawn” jest da je monogamna zajednica muškarca i žene kulturološki izum protivan našoj prirodi, jer su tijekom 95 posto ljudske evolucije muškarci i žene mijenjali partnere.

Knjiga, koju je Ryan napisao sa suprugom, psihijatricom dr. Cacildom Jetha, objavljena je krajem prošle godine u SAD-u i Australiji, a u međuvremenu je doživjela velik uspjeh pa se prevodi na niz jezika.

Poznati američki seksolog i kolumnist Dan Savage nazvao je “Sex At Dawn” najvažnijom knjigom o ljudskoj seksualnosti koja se pojavila nakon glasovitog djela Alfreda Kinseyja “Seksualno ponašanje muškaraca” iz 1948. godine.

- Njemački književnik i filozof Goethe rekao je kako je ‘ljubav idealna, brak realna stvar, a zbrka između idealnog i realnog uvijek rezultira katastrofom’. Mislim da je to glavni problem jer brak nije samo zajednica zasnovana na strasti i seksualnoj privlačnosti - rekao je dr. Ryan, koji u “Sex at Dawn” pod povećalom promatra instituciju monogamnog braka.

Proučavali seksualnost

- Strast i seksualna privlačnost su elementi udvaranja te čine ranu fazu neke veze. No, oni s vremenom blijede jer je njihova primarna funkcija, povezivanje para, već ispunjena. No, mi uporno radimo grešku kada smatramo da se za očuvanje braka može koristiti ta ista energija. Brak koji će funkcionirati desetljećima treba biti građen na mnogo snažnijim i pouzdanijim temeljima nego što su seksualna privlačnost i strast - objasnio je Ryan.

Taj američki psiholog u ranim pedesetim godinama života više od dva desetljeća proveo je putujući svijetom i baveći se različitim poslovima. Tako je na Aljasci lovio losose, u Bangkoku poučavao prostitutke engleski jezik, a u Španjolskoj savjetovao liječnike kako da objave svoja istraživanja.

Živeći u različitim kulturnim sredinama, Ryan je počeo proučavati seksualne navike ljudi diljem svijeta, a doktorirao je temom o pretpovijesnim korijenima ljudske seksualnosti.

Od sredine devedesetih godina živi u Barceloni s dr. Cacildom Jetha, čiji je život podjednako uzbudljiv kao i njegov.

Rođena je u Mozambiku, u indijskoj obitelji koja je dvije generacije ranije emigrirala iz Goe. Kad je u Mozambiku buknuo građanski rat, Cacilda, koja je tada bila djevojčica, preselila se s roditeljima u Portugal, gdje je diplomirala medicinu.

Nakon završene specijalizacije krajem osamdesetih godina vratila se u Mozambik, gdje se kao liječnica skrbila o 50.000 pacijenata u slabo naseljenoj regiji na sjeveru zemlje.

Kako je u to doba epidemija AIDS-a u Mozambiku bila u punom jeku, počela je proučavati seksualne navike tamošnjih seljaka. Svoja dugogodišnja istraživanja ljudske seksualnosti Cacilda i Christopher naposljetku su objedinili u zajedničkoj knjizi “Sex at Dawn”. Njihov je zaključak da je monogamni brak društveno-religijska konstrukcija koja se pojavila prije 10.000 do 8000 godina, kada se počela razvijati poljoprivreda.