AKCIJA ZLATO

BROJNA UHIĆENJA DILJEM HRVATSKE Kroz fiktivnu trgovinu 'oprali' 93 milijuna kuna, istraga povezana s nestankom zlata iz sjedišta policije

Na fotografiji: Antonio Ivić, Ante Gale
 Damir Krajac / CROPIX

Zbog sumnji da su kroz fiktivnu trgovinu zlatom oprali 92,89 milijuna kuna, u zajedničkoj akciji Državnog odvjetništva, poreznoga USKOK-a i policije jučer je na području Zagreba, Rijeke i Koprivnice uhićeno i osumnjičeno ukupno 12 hrvatskih i slovenskih državljana.

Riječ je o nastavku akcije koju je prošle godine pokrenuo USKOK, a nakon što je iz zgrade zagrebačke kriminalističke policije u Heinzelovoj ukradeno zlato koje je policija neposredno prije toga zaplijenila jednom od osumnjičenika. Osumnjičeni su kako neslužbeno doznajemo Matej M., Janez N., Andrej L., Petar B., Matevž Š., Rok G., Matej K., Albert P., Dragutin K., Martina K., Goran C., i Romano R., a uglavnom se radi o javnosti nepoznatim osobama, vlasnicima manjih tvrtki ili obrta za otkup lomljenoga zlata. Protiv njih je policija podnijela kaznene prijave zbog pranja novca, krivotvorenja i zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a prepraćeni su pritvorskom nadzorniku Županijskoga državnoga odvjetništva u Varaždinu. Kako dalje neslužbeno doznajemo, riječ je o potpuno indentičnom načinu pranja novca, poput onoga za koji je USKOK u Zagrebu u travnju ove godine otvorio istragu protiv ukupno 14 osoba predvođenih Lukom i Antom Galom. Njih se pak teretilo da su oprali čak 630 milijuna kuna.

Anonimne tvrtke

Čitavu priču je 2013. otkrio Ured za sprječavanje pranja novca te Porezna uprava, koji su u svojemu izvještaju zaključili kako u državi postoji niz malih, potpuno anonimnih tvrtki koje ostvaruju ogroman promet u trgovini zlatom, premda zapravo za takvu trgovinu ogromnih razmjera nemaju potrebne kapacitete, te da se radi o organiziranom biznisu. Naime, radilo se o prometu koji se mjerio u milijardama kuna, dok su pak tvrtke koje su kupoprodaju obavljale bile bez zaposlenika te imale potpuno anonimne vlasnike, uglavnom sitne kriminalce. Također, te tvrtke nisu imale nikakve kapacitete za skladištenje i prijevoz ogromnih količina zlata, a koje su navodno, barem po poslovnoj dokumentaciji, prodavale trima povezanim tvrtkama iz Italije. Ono što je posebno zabrinulo porezne inspektore bila je činjenica da za te spomenute transakcije tvrtke traže povrat PDV-a, oštećujući na taj način i državni proračun za ogromne iznose. Porezna uprava te Ured za sprječavanje pranja novca su zatražili međunarodne provjere kupaca iz Italije, koji su u Hrvatsku slali ogromne svote novca, a koje bi dalje kroz čitavu mrežu poduzeća jednostavno isparile na području RH - najčešće tako da bi novac vlasnici u manjim svotama podizali na bankomatima. Otkriveno je da su novac za zlato davale talijanske tvrtke JM Gold, te Italpreziosi, od kojih je potonju američka DEA istraživala zbog sumnji da kroz fiktivnu kupovinu zlata pere novac peruanskoga narkokartela Sanchez-Paredes.

Pomagali i Amerikanci

Upravo na osnovi podataka koji su međunarodnom pomoći dobiveni od američkih službi, hrvatski istražni organi posumnjali su da se i kroz ove transakcije u Hrvatskoj zapravo plasira novac peruanskoga narkokartela. Čitava priča je još više dobila na intenzitetu nakon što je dio zlata koje je policija zaplijenila u predistražnim radnjama, ukraden iz sefa u sjedištu kriminalističke policije u Heinzelovoj. Naime, premda još nitko službeno nije bio uhićen, policija je najprije nad potencijalnim osumnjičenicima postavila tajni nadzor, snimajući im telefonske razgovore te ih tajno prateći. Kako bi ih potaknuli da intenziviraju razgovore koje su tajno snimali, policajci i USKOK su izveli tobože slučajnu zasjedu u kojoj su policijske Kobre zaustavile jednoga od osumnjičenika pronašavši kod njega 2,04 kilograma zlata i 279.500 eura. Novac i zlato su mu zatim oduzeti zbog poreznoga prekršaja, a on je pušten te su ga nastavili tajno pratiti i prisluškivati. Međutim, nedugo nakon zapljene novac i zlato su opljačkani iz sefa tadašnjega načelnika službe organiziranoga kriminaliteta Željka Dolačkoga, pa je čitav slučaj značajno dobio na publicitetu. USKOK i policija ubrzo su krenuli u akciju uhitivši sve osumnjičenike, a protiv njih je otvorena istraga koja je još uvijek u tijeku.

Za samu provalu u sef, USKOK je ubrzo osumnjičio samoga Dolačkoga kojemu se na teret stavlja da je inscenirao provalu i ukrao novac. No, po svemu sudeći, policija i USKOK s akcijom uhićenja 14 osumnjičenika u Zagrebu nisu prestali raditi na ovome predmetu već nastavljaju parcijalno raditi grupu po grupu tvrtki za koje sumnjaju da se preko njih prao novac, a jučerašnja akcija samo je logični nastavak.

Mreža perača

Osim ova dva predmeta u kojima ima po desetak i više osumnjičenika, otvoren je i niz drugih manjih predmeta u kojima se kazneno gone osobe koje su se nalazila na samome dnu piramide. Jutarnji list je tako izvještavao o dva postupka koja su se vodila pred zagrebačkim Županijskim sudom, a koji su bili dio iste mreže perača novca. Kako smo tada izvijestili, vlasnik jedne od tvrtki za otkup zlata rekao je kako je sav novac predao kamatarima koje, pak, nije želio imenovati na sudu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 10:31