Navodni "fikser" za ispite Milan Ćevid osuđen je danas nepravomoćno, nakon trećeg ponovljenog suđenja u tzv. aferi Indeks, na dvije godine zatvora za sređivanje ispita na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu davne 2008. godine.
Istom napravomoćnom presudom osuđen je i redoviti profesor toga fakulteta Jadranko Grgona na godinu i pol zatvora, te mu je izrečena petogodišnja zabrana predavanja na sveučilištu.
Sada umirovljena profesorica Deša Mlikotin Tomić, kojoj se na teret stavljalo jedno primanje neutvrđenog iznosa mita kako bi studenta pustila na ispitu, osuđena je pak na uvjetnu zatvorsku kaznu od godinu dana zatvora s trogodišnjim rokom kušnje.
Ostalih troje okrivljenika, profesor Tihomir Vranešević, voditeljica fakultetske referade Julijana Ljubić i student Danijel M. današnjom su presudom nepravomoćno oslobođeni krivnje.
Više od desetljeća i pol prošlo je otkad su u rujnu 2008. policija i USKOK "pokucali na vrata" dvadesetak profesora, referenata i studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta zbog optužbi za kupovanje i namještanje ispita u akciji kolokvijalno nazvanoj Indeks 3, a do dana današnjega još nema konačnog pravorijeka.
PROČITAJTE VIŠE Spori sudovi, kontroverzne odluke...: Afera u kojoj je uhićeno 20-ak osoba dobila novi zaplet
Akcija Indeks 3 bila je samo jedna od više akcija koje su se tih godina provodile na hrvatskim fakultetima, pa su tako među ostalim provedene akcije Indeks 1 i 2 na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, a u sljedećim godinama uslijedile su slične akcije na Pravnom fakultetu u Osijeku, Medicinskom fakultetu u Zagrebu i drugima.
No, za razliku od svih tih slučajeva koji su manje-više uspješno doživjeli sudski epilog, optužbe za kupovanje ispita na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu za hrvatske sudove ostat će tvrd, a možda i pretvrd orah.
Naime, do sada je zagrebački Županijski sud već donio dvije nepravomoćne presude i obje je ukinuo Vrhovni sud, a dio optužbi za koje su bile zapriječene manje zatvorske kazne, te prema tome i kraći zastarni rokovi, već je prije nekoliko godina pao u zastaru.
Naime, nakon prvog suđenja, tijekom kojega se nekoliko okrivljenika i nagodilo, svi su okrivljenici bili nepravomoćno proglašeni krivima i osuđeni. Međutim, tu je presudu ubrzo ukinuo Vrhovni sud te je pred drugim vijećem zagrebačkog Županijskog suda počelo i ponovljeno suđenje.
Na ponovljenom je suđenju pak dio okrivljenika nepravomoćno bio proglašen krivima, a dio oslobođen, no i tu je presudu ubrzo ukinuo Vrhovni sud, te naložio treće suđenje. Veliki pravni problem među ostalim je predstavljalo pitanje zakonitosti sudskih naloga za tajno snimanje telefonskih razgovora o kojemu su drugostupanjski sudovi do sada mijenjali stajalište kao čarape.
Naime, obrana je isticala da su ti nalozi bili neadekvatno obrazloženi, a Vrhovni sud je te naloge prvo ocijenio zakonitima, da bi u lipnju 2022., dakle nakon već provedenog drugog suđenja i druge nepravomoćne presude, revidirao svoje ranije stajalište i ocijenio da su prema praksi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nalozi bili neadekvatno obrazloženi, stoga bi snimke tajno snimljenih razgovora, jedan od najvažnijih USKOK-ovih dokaza, bile nezakonite i ne bi se smjele koristiti kao dokaz.
Na temelju takve upute zagrebački Županijski sud je na trećem ponovljenom suđenju prihvatio prijedlog obrane i u većemu dijelu izdvojio tajne snimke kao nezakonit dokaz. No, tu naravno nije bio kraj. USKOK se na tu odluku žalio, a sada o žalbi odlučuje novoosnovani Visoki kazneni sud, koji pak USKOK-u daje za pravo pa tajno snimljeni razgovori ponovno "postaju" zakoniti.
Komentari
0