Deseci tvrtki kroz fiktivnu trgovinu zlatom oprali su stotine milijuna kn

Trgovački sud u Zagrebu poslao je u skraćeni stečajni postupak tvrtku Gold Box d.o.o. i krajem veljače ove godine objavio je oglas u kojem ih poziva na plaćanje duga u visini od 25 milijuna kuna.

Tvrku 5R također je zbog “nesposobnosti za plaćanje iznosa od 8,9 milijuna kuna” poslao u stečaj, a stečajni upravitelj je krajem prošle godine objavio oglas putem kojeg je rasprodao skromnu imovinu tvrtke: prijenosno računalo (600 kuna), printer Laserjet HP PRO 1102 (220 kuna), vatrogasni aparat veliki (220 kuna)...

Lanac prevara

Riječ je o tvrtki koja je 2014. godine prijavila prihode u visini od 200,7 milijuna kuna, a godinu ranije 80,8 milijuna kuna, slični su im bili i rashodi, pa je ostao minus od 2,2 milijuna kuna. Tvrtku su osnovali David i Antonio Ravera iz talijanskoga grada Fossana, koji se tijekom stečajnog postupka, doznajemo, nisu ni pojavili u Hrvatskoj.

Ove tvrtke tek su dvije od njih nekoliko desetaka koje su se našle pod istragom poreznika i istražitelja zbog sumnje da su sudjelovale u lancu kružnih prevara u kojima je, pretpostavlja se, “oprano” više stotina milijuna kuna. Sumnjiči ih se da su bile dio lanca kružnih prijevara koje su se bavile fiktivnom trgovinom zlatom. Riječ je o istrazi koja je počela još 2013. godine, a zbog koje su, pretpostavlja se, istražitelji zaplijenili i oko dva kilograma zlata i 280.000 eura, što su ih nepoznati provalnici ukrali u noći s nedjelje na ponedjeljak iz sefa u sjedištu kriminalističke policije u Heinzelovoj u Zagrebu.

Jer, iako je novac službeno zaplijenjen u rutinskoj zasjedi mobilne cestovne jedinice Kobri 14. veljače ove godine, radi se o istrazi koja je daleko opsežnija, a na kojoj trenutno rade policija, Državno odvjetništvo, Porezna uprava i Ured za sprečavanje pranja novca.

Novac stizao iz Italije

Riječ je o slučaju koji je pokrenut na osnovi poreznih nadzora nad nizom hrvatskih tvrtki zbog sumnje da se bave organiziranim pranjem novca, i to tako da fiktivno otkupljuju zlato. Porezna uprava je tada detektirala da u Hrvatsku dolaze velike svote novca preko talijanskih tvrtki Italpreziosi i JM Gold SRL, a novac je uplaćivan na račune niza hrvatskih tvrtki kako bi one njime kupovale zlato. No, Porezna uprava osporila je tu kupnju jer se provjerama nije uspjelo dokazati da je zlato zaista kupljeno. Također, međunarodnim provjerama utvrđeno je da novac u talijansku tvrtku Italpreziosi stiže iz peruanske rudarske kompanije CIA Minera Aurifera Santa Rosa u vlasništvu obitelji Sanchez - Perades, koju američka DEA istražuje zbog sumnji da se bavi drogom. U istrazi se tako našla i zagrebačka tvrtka Sedatus pod sumnjom da su i na njezin račun talijanske tvrtke uplaćivale milijunske iznose, riječ je o tvrtki s kojom je povezano ukradeno zlato iz Heinzelove. Spominjale su se u tom kontekstu i druge tvrtke većini kojih su ih danas blokirani računi, a bilježe i milijunska potraživanja.

Kumstva i poznanstva

Podsjetimo da je u javnosti o tim kružnim prevarama prva progovorila Ana Marčeta, bivša šefica Službe za nadzor u zagrebačkom Poreznom uredu, koja je u listopadu 2015. Jutarnjem listu dala intervju nakon što je smijenjena i premještena na poziciju porezne revizorice.

Bila je uvjerena da je smijenjena s rukovodeće funkcije zbog otkrića da je Pismohrana servis, tvrtka koja je bila u vlasništvu Hrvoja Čabrajića, poduzetnika kumski povezanog s bratom bivšeg premijera, Krešom Milanovićem, poslovala s jednom od fiktivnih tvrtki koje su, pak, sudjelovale u tom lancu kružnih prevara fiktivnom trgovinom zlatom.

Fantomska tvrtka

U tom je kontekstu još tada spomenula tvrtku Insula Brač, čiji je račun danas već više od 530 dana u blokadi i od koje država na ime poreza potražuje 4,7 milijuna kuna. Podsjetimo samo da je riječ o tvrtki za koju su inspektori utvrdili da nema zaposlenih niti se nalazi na prijavljenoj adresi, a preko čijih je računa tijekom tri godine (2011., 2012., 2013.) prošlo 37,1 milijun kuna prihoda te 32,7 milijuna kuna rashoda.