OD LOPOVA DO HAKERA

Mladići u Splitu pronašli izgubljenu karticu pa je peglali na benzinskim crpkama. Zaboravili su na kamere

Išli su od benzinske do benzinske... A onda ih je snimila kamera i njihove nevolje su počele

Policijski automobil/Ilustracija

 Ranko Šuvar/Cropix

Dvojica mlađahnih kradljivaca iz Splita, koji su na Bačvicama našli izgubljenu bankovnu karticu i s njom platili nekoliko stvari vrijednih ukupno 400 kuna, nisu ni slutili da će biti proglašeni hakerima. Naime, krajem srpnja prošle godine 24-godišnjak i 26-godišnjak su pronašli i uzeli karticu koju je izgubio strani državljanin na ljetovanju u Splitu, piše Katarina Marić Banje za Slobodnu Dalmaciju.

S njom su od 3 do 3.40 ujutro obišli benzinske postaje na Pojišanu i u Dujmovači, na kojima su ulili gorivo u vozilo i kupili nekoliko proizvoda u trgovini. Računi su iznosili od 12,98 do 100 kuna, a kako su ih snimile nadzorne kamere, nakon što je turist prijavio neovlaštene troškove na kartici, policija ih je ubrzo pronašla.

U konačnici su optuženi za kazneno djelo računalne prijevare: s ciljem da sebi pribave protupravnu imovinsku korist, unijeli su računalne podatke i tako prouzročili štetu drugome. Čeka ih suđenje na Općinskom sudu u Splitu, na kojem je 26-godišnjak već osuđen zbog krađe na uvjetnu kaznu zatvora, a čeka ga još jedan postupak zbog računalne prijevare.

U ovom postupku se za obojicu traži uvjetna kazna zatvora. Ako ih se osudi, vlasniku kartice moraju vratiti 402,76 kuna i platiti troškove postupka, koji su viši od štete računalne prijevare, a iznose 600 kuna.

951 računalna prijevara

Kako nam je korištenje tuđe kartice za plaćanje računa od 12,98 kuna djelovalo preambiciozno nazvati računalnom prijevarom, krenuli smo u istraživanje. Pregledom statistike MUP-a, vidjeli smo da računalna prijevara spada pod kaznena djela kibernetičkoga kriminaliteta.

U njih još spadaju nedjela: iskorištavanje djece za pornografiju, neovlašteni pristup, ometanje rada računalnih sustava, oštećenje računalnih podataka, neovlašteno presretanje računalnih podataka, računalno krivotvorenje, zlouporaba naprava, nedozvoljena uporaba autorskog djela, povreda žiga.

Od svih pojavnih oblika navedenoga kriminaliteta, ukupno 1188 kaznenih djela tijekom 2020. godine, najviše ima prijavljenih računalnih prijevara, ukupno 951. U statistici, nažalost, nije precizirano jesu li sve navedene prijevare počinjene kao i opisana iz Splita.

Primijetili smo također kako se u dnevnim biltenima svih policijskih uprava redovito pojavljuju vijesti u kojima su osobe prijavljene i za krađu i za računalnu prijevaru. Počinitelj pritom provali u automobil ili u kuću, ukrade gotovinu ako je nađe, zatim zlatninu i bankovne kartice kojima onda predigne novac na bankomatu.

Predignuti iznosi s bankomata su od 500 do 2000 kuna, koje se onda podvode pod računalnu prijevaru, dok se ostale ukradene stvari podvedu pod krađu ili tešku krađu. Poslali smo upit PU splitsko-dalmatinskoj koliko su prošle godine imali prijava u kojima je za ta dva kaznena djela osumnjičena ista osoba.

– Na području PU splitsko-dalmatinske tijekom 2021. godine evidentirano je 16 događaja u kojima su postupanjem počinitelja zajednički ostvarena obilježja kaznenih djela krađa i računalna prijevara. U sedam slučajeva je pronađen i prijavljen počinitelj – odgovorili su nam.

Kako doznajemo, navedeni modus korištenja odavno je zalaganjem Državnog odvjetništva podveden pod računalne prijevare, tj. kibernetički kriminalitet. Sukladno tome tako se podnose i kaznene prijave i u konačnici bilda broj u statistici kojim prikazujemo borbu protiv kaznenih djela kibernetičkoga kriminaliteta.

Pritom, budimo realni, osobe koje kradu novac i predmete iz parkiranih automobila uglavnom su ovisnici o drogi ili osobe nesređenog socijalnog statusa. Radi se o najprizemnijim nedjelima iz domene imovinskoga kriminaliteta koje, prema statistici, počinitelji rade istodobno kada i kibernetička zlodjela.

Već na prvu, ne izgleda nam kako za jedno i drugo trebaju iste sposobnosti, stoga smo potražili pomoć stručnjaka.

Specijalizirana znanja

Kako nam kaže Slaven Crnjac, voditelj Informatičke službe na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i jedan od koordinatora nacionalnog Centra za sigurniji internet, na pitanje što je točno kibernetički kriminalitet, odgovor nije jednostavan.

– Radi se o različitim pojavnim oblicima i njihovoj veličini te po svom obliku mogu biti jednostavni do vrlo sofisticirani. Djelo krađe bankovnih kartica i neovlaštenog podizanja novca je opisano našim Kaznenim zakonom u člancima 228., 239. te člankom 271. U tom smislu treba razlučiti dvije radnje koje ne moraju biti povezane. Jedna je krađa kartice, a druga krađa PIN-a (Personal Identification Number).

S tim u vezi sama fizička krađa kartice nije počinjenje krađe iz djela računalnoga kriminala. PIN je tajni osobni identifikacijski broj vlasnika kartice koji služi za identifikaciju korisnika te se svaka neovlaštena upotreba PIN-a može smatrati računalnom prijevarom.

Razloge treba tražiti u tome da osoba koja je otuđila PIN istim neovlašteno ulazi u računalni sustav (bankomat ili neki drugi POS uređaj). Dakle, smatram kako je cjelokupni postupak krađe novca s bankomata samo u manjoj mjeri djelo iz područja kibernetičkog/računalnog kriminala, a više se može voditi pod djela krađe.

I zato treba razlikovati krađu kartica radi daljnje prodaje takvih kartica na crnom tržištu (puno teža krađa), krađu PIN-ova, skeniranje kartica ili krađu zbog stjecanja novca. Osobito stoga što su dnevni limiti jako niski (do 5000 kuna). Sama težina djela krađe na razini uličnih lopova, po mojemu mišljenju, ne može se voditi u okviru kaznenih djela kibernetičkoga kriminala, već krađe s otuđenjem pokretne imovine ili otuđenja osobnih podataka (PIN).

Mislim da bi trebalo gledati u cijelom slučaju cjelokupan postupak krađe od otuđenja imovine do stjecanja koristi i sveukupno iznos za koji je osoba oštećena te s takvim iznosom i okarakterizirati kriminalno djelo – pojasnio nam je.

Kako se podrazumijeva da su za kibernetički kriminalitet potrebna specijalizirana znanja koja omogućuju počiniteljima i da sakriju tragove, pitali smo ga koliko ga je teško otkriti.

– S obzirom na kompleksnost i pojavnost takvih djela, mogućnost otkrivanja je od iznimno male u duljem vremenskom razdoblju do iznimno velike u kratkom razdoblju. S obzirom na proširenost takvih djela i sve veću zastupljenost, očito je da će i države i međunarodne organizacije morati sve više pozornosti obratiti na ovaj vid kriminala – kazao nam je.

Do osam godina zatvora

S njegovim mišljenjem da je podizanje novca s bankomata ukradenom karticom preteško kvalificirati kibernetičkim kriminalom, slaže se i Vinko Gulišija, odvjetnik iz Splita.

– Smatram da se ne radi o kaznenom djelu računalne prijevare, nego isključivo o KD krađe ili teške krađe, ovisno o činjeničnom opisu. Za KD računalne prijevare traži se od počinitelja da izmijeni, izbriše, ošteti ili učini nedostupnim računalne podatke ili ometa rad računalnog sustava.

Nadalje, za zlouporabu informatičkih podataka treba imati određeno znanje rada na računalu, a za samo korištenje ukradene bankovne kartice i podizanje novca ne treba nikakvo specijalizirano znanje. Također, kod takvog bazičnog korištenja kartice nema specijalne namjere, već postoji samo izravna namjera imovinske koristi.

S druge strane, kod utvrđivanja kaznenog djela iz domene kibernetičkoga kriminala traži se specijalna namjera koja se očituje u nastanku štete korisniku računalnih podataka ili računalnog sustava – rekao nam je odvjetnik.

U Kaznenom zakonu se za čl. 271., računalnu prijevaru, navodi: "Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, izmijeni, izbriše, ošteti, učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke ili ometa rad računalnog sustava i tako prouzroči štetu drugome, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.", piše Katarina Marić Banje za Slobodnu Dalmaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:08