Optužena je majka koja nije dijete slala na kemoterapiju: ovo smo o njoj pisali 2018. i 2019.

Protiv 34-godišnje majke koja je od početka do sredine 2019. odbila liječiti svoje 11-godišnje dijete, zbog čega je dijete umrlo, Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici podignulo je optužnicu zbog povrede djetetovih prava sa smrtnom posljedicom.

Jutarnji list prvi je pisao o ovom mučnom slučaju u listopadu 2018. Tekst možete pročitati OVDJE

Podsjetimo, Nadležni Općinski sud donio je u lipnju 2019. privremenu mjeru kojom se majci oduzima pravo da donosi odluke o zdravlju i liječenju svoje 11-godišnje kćeri, oboljele od karcinoma, te je odlučeno da će o tom dijelu djetetova života odluke ubuduće samostalno donositi otac.

Protiv majke i oca, koji su rastavljeni, ali su do tad formalno zajedno obnašali roditeljsku skrb, nadležni centar za socijalnu skrb podnio je ranije i kaznenu prijavu zbog grubog zanemarivanja roditeljskih dužnosti, a državno odvjetništvo provjeravalo je je li novac skupljan za djetetovo liječenje u inozemstvu trošen namjenski i u skladu sa zakonom.

Radi se o slučaju koji se u jesen 2018. našao u središtu pozornosti nakon što je majka bolesne djevojčice ušla u sukob s liječnicima zbog oštrog protivljenja nastavka liječenja kemoterapijama. Kako su nam tad ispričali liječnici, bio je to jedan od ekstremnijih slučajeva roditelja koji brani liječenje djeteta s kojim su se susreli, zbog čega su bili prisiljeni zatražiti pomoć socijalne službe te o svemu obavijestiti nadležna ministarstva i pravobraniteljicu za djecu.

Majka je negirala da odbija liječenje kćeri, tvrdila je kako želi da se dijete liječi u inozemstvu jer ne želi daljnje liječenje kemoterapijama (djevojčica je primila tri ciklusa prije majčinog protivljenja nastavku takvog liječenja), u čiju učinkovitost, kako nam je rekla, ne vjeruje. Ponavljala je kako postoji čitav niz alternativnih metoda, poput vitamina, "za koje nam ne žele reći da djeluju, a koji liječe rak".

Tvrdila je da u inozemstvu postoje renomirane klinike u kojima će liječenje moći proći bez kemoterapija te je objašnjavala da je glavni razlog privremenog zahtjeva za prekidom liječenja taj što želi da dijete ojača kako bi moglo putovati u inozemstvo. Kako bi to učinila mogućim, uz pomoć poznatih osoba pokrenuto je i prikupljanje novčane pomoći za liječenje djevojčice u inozemstvu te je u dva mjeseca skupljeno više od 800.000 kuna.

Domaći liječnici su, pak, upozoravali da se troši dragocjeno vrijeme, da već danima čekaju da dijete ode na liječenje u inozemstvo, da leži u bolnici bez ikakvih tretmana i da to ne mogu dozvoliti. Centar za socijalnu skrb na sve je to upozoravao i majku, no bez uspjeha, te je sredinom rujna podnio i kaznenu prijavu protiv roditelja zbog povrede djetetovih prava, odnosno zbog toga što nisu osigurali liječenje djeteta predviđenom terapijom.

Neodgodiva intervencija

Liječnici su na kraju postupili sukladno Obiteljskom zakonu i Zakonu o zaštiti prava pacijenata i nastavili davati djetetu kemoterapije sukladno protokolu na svoju ruku. Naime, Zakon kaže da liječnici u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta takvu intervenciju mogu poduzeti i ako za nju ne postoji pristanak pacijenta ili njegova skrbnika. Majka je tad javno najavila kako će zbog toga tužiti bolnicu.

U prikupljanje novca za odlazak djeteta u inozemstvo uključio se velik broj građana, kao i poznatih osoba. Jedna od prvih koja je pozvala građane da uplaćuju novac bila je Lana Klingor Mihić, Ella Dvornik sudjelovala je u pokretanju akcije, Dean Lovren uplatio je 10.000 eura i pozvao sve da uplate koliko mogu, supruga Domagoja Vide ponudila je pomoć u ostvarivanju kontakata s turskom klinikom o kojoj se razmišljalo, uključio se i Ured bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović...

U Privrednoj banci Zagreb otvoren je račun na djetetovo ime, broj računa dijelio se na Facebooku, otvorena je i posebna stranica, mediji su objavljivali detalje, a broj računa s fotografijom i punim identitetom djeteta danima se vrtio i na reklamnom ekranu na krovu robne kuće na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Međutim, prikupljanje pomoći za djevojčicu nije se odvijalo u sklopu regulirane akcije jer ta akcija nikad nije prijavljena niti je, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći, ikad predan zahtjev za njezino održavanje nadležnom uredu državne uprave. A to znači da za tu akciju ne postoji posebno odobren i nadziran račun prijavljen nadležnim službama ni kontrola trošenja novca.

Račun na djetetovo ime

- Gledajte, račun na kojem se skuplja novac otvorila sam na djetetovo ime, što znači da ja ne mogu raspolagati tim novcem bez suglasnosti centra za socijalnu skrb. Mogla sam, znate, otvoriti račun i na svoje ime i ljudi bi mi i dalje uplaćivali - tvrdila je majka 2018., upitana zašto akcija nije prijavljena i legalizirana. Potvrdila je da je nadležni centar za socijalnu skrb upoznat s postojanjem računa, a majka je krajem rujna, kad se na računu već nalazilo gotovo 810.000 kuna, upozorena u nadležnom centru za socijalnu skrb da novac može koristiti isključivo i samo za liječenje djeteta.

Međutim, postojale su ozbiljne sumnje da novac nije trošen samo za tu namjenu. Otac djevojčice je, kao drugi roditelj, u banci dobio ispis prometa po djetetovom računu. Odgovorno tvrdi da su s računa dizani visoki iznosi gotovine, da je karticom tog računa plaćano u raznim trgovinama, da je novac prebacivan na račune trećih osoba.

- S tog su računa podmireni i troškovi dosadašnjeg liječenja, lijekova, njege u kući. No prema onome što sam vidio na ispisu prometa na računu, opravdani troškovi u najširem smislu iznose do maksimalno 60.000 eura. Postoje isplate od po 50.000 kuna u jednom danu, a svrha je, na primjer, kupnja eura. Preko POS-a je s tog računa plaćano u kozmetičkom salonu, u dućanima s odjećom, podmireni su računi od više tisuća kuna telekomima, prebacivane su tisuće kuna nekim privatnim osobama. Na računu je skupljeno oko 950.000 kuna, a na njemu je 30. travnja bilo 11.000 kuna - navodi otac djevojčice.

Je li to točno, gdje je ostatak novca i kako je uopće moguće bez ograničenja raspolagati djetetovom imovinom - a novac na računu otvorenom na djetetovo ime također je djetetova imovina - u lipnju 2019. nismo uspjeli saznati.

Naime, Obiteljski zakon kaže da roditelj može raspolagati imovinom djeteta samo ako ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i odobrenje suda u izvanparničnom postupku. Otac kaže da takvu suglasnost nikad nije potpisao. Zakon predviđa i mogućnost da, ako jedan roditelj ne može pribaviti suglasnost drugog roditelja, sud može u izvanparničnom postupku odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete te, prema okolnostima slučaja, odlučiti i o davanju odobrenja.

Dakle, sud je mogao izdati odobrenje da majka samostalno raspolaže računom. Je li to i učinjeno, nismo uspjeli saznati. Banka nas je obavijestila da ne može ništa komentirati zbog obveze čuvanja bankovne tajne, a majčin se odgovor sveo na najave tužbi i prijava protiv novinara ako išta napišu.

- Imate krive informacije i sve je prijavljeno krim-policiji. Imate VI. Policijsku postaju pa provjeravajte slobodno! - odgovorila nam je tad majka u pristojnijem dijelu poruke.

Kaznena prijava protiv roditelja, koju je centar podnio u rujnu 2018. zbog povrede prava djeteta odbijanjem liječenja, odbačena je u veljači ove godine s obrazloženjem da je majka djevojčice sad suglasna s nastavkom liječenja, primanjem sljedećih ciklusa kemoterapija i obavljanjem svih planiranih pretraga. Državno je odvjetništvo procijenilo da se majčino ranije protivljenje kemoterapijama treba pripisati isključivo nedovoljnom medicinskom znanju i neukosti majke, a ne njezinom nemaru i nebrizi budući da se, nakon stručnog iznošenja mišljenja liječnika djeteta, suglasila s nastavkom liječenja u skladu s najboljom praksom i protokolom.

Međutim, ni tri tjedna nakon što je nadležno državno odvjetništvo odbacilo tu kaznenu prijavu, nadležni centar za socijalnu skrb podnio je novu. Naime, kako smo saznali, a što nam je potvrdio i otac, dijete ponovno nije bilo liječeno sukladno protokolu.

Nakon što je dijete 2018. konačno primilo daljnje cikluse kemoterapije, roditelji su mu osigurali nastavak liječenja u Njemačkoj - državi u kojoj otac djevojčice živi sa svojom novom obitelji.

Bila je operirana u uglednoj njemačkoj klinici, što je koštalo oko 34.000 eura. Nakon operacije se, uz preporuku da se što prije nastavi s kemoterapijama, vratila u Hrvatsku. No došlo je do postoperativnih komplikacija, zbog čega je djevojčica, zajedno s majkom, ponovno otišla u Njemačku, gdje je ponovno operirana.

Povratak u Hrvatsku

Nakon operacije, liječnici u Njemačkoj naložili su nastavak liječenja kemoterapijama. Međutim, prema onome što tvrdi otac, a što je utvrdio i sud pri donošenju privremene mjere da ubuduće sve odluke o liječenju djevojčice donosi otac bez potrebe da konzultira majku, do toga ponovno nije došlo.

- Kemoterapije su za moju kćer u Njemačkoj koštale 93.000 eura jer nema zdravstveno osiguranje. Budući da nismo imali toliko novca, trebala se vratiti u Hrvatsku, gdje su iste te kemoterapije besplatne. No majka je s kćeri ostala u Njemačkoj i puna dva mjeseca, od 1. veljače do 1. travnja, nije vodila dijete ni na kakve liječničke preglede ni tretmane. Koliko mi je poznato, kći je primala neke alternativne lijekove - kaže otac, koji je o svemu tome obavijestio i hrvatsku i njemačku socijalnu službu te na sudu pokrenuo postupke kako bi mogao sam odlučivati o liječenju djeteta.

Majka se na sudska ročišta najčešće nije odazivala, pravdajući se da za to nema vremena jer brine o bolesnom djetetu, a centar za socijalnu skrb je u više navrata ocijenio da je s njom teško uspostaviti suradnju.

Majka se s djevojčicom u međuvremenu vratila u Hrvatsku. Djevojčica nije bila dobro.

Na kraju je i preminula.