KRIVO POSTUPILI

SRAMOTA Vozača koji je umalo ubio bebu mogli su kazneno goniti. Nisu, a sad se MUP i DORH međusobnooptužuju: 'Nisu ni na očevid izašli'

Kako doznajemo, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić zatražio je očitovanje Ravnateljstva policije

Divljaštvo vozača na zagrebačkoj Ilici završilo je prekršajnom prijavom, a ne kaznenom jer je, kako neslužbeno tvrde u policiji, takvu odluku donijelo nadležno Općinsko državno odvjetništvo. Dva dana nakon nesreće u kojoj je Miroslav Stojanović, državljanin Srbije, pod utjecajem alkohola svojim Audijem zamalo usmrtio oca i njegovo tromjesečno dijete na nogostupu, ne prestaje ogorčenje javnosti zbog toga što je prošao samo s novčanom kaznom i oduzimanjem vozačke.

U zagrebačkom Županijskom DORH-u međutim odbacuju svoju odgovornost u cijelom slučaju.

Temelj za kaznu

- Sukladno članku 207. Zakona o kaznenom postupku i članku 64. stavak 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ustrojstvena jedinica policije samostalno provodi izvide i samostalno donosi odluku o podnošenju ili nepodnošenju kaznene prijave - tvrde u DORH-u čime sve prebacuju na policiju.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu će, rekli su nam u DORH-u, zatražiti od policije detaljno izvješće o poduzetim radnjama i mjerama u spomenutom predmetu te će obavijestiti javnost o daljnjem postupanju.

Mnogi se pitaju da li se Stojanovića moglo goniti prema članku 226. Kaznenog zakona za koji je zapriječena kazna zatvora do tri godine zatvora. Umjesto kaznene, policija je protiv njega podnijela prekršajnu prijavu pa je nakon što je na Prekršajnom sudu priznao grijeh i pokajao se, dobio maksimalnu kaznu od 18.800 kuna uz oduzimanje vozačke na dvije godine.

Zbog tog je slučaja, kako doznajemo, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić zatražio očitovanje Ravnateljstva policije jer i njega očito zanimaju svi detalji slučaja u kojem je samo zbog puke sreće i brze očeve reakcije spriječena strašna tragedija.

‘Uobičajena procedura’

Dok ministar čeka izvješće, u policiji smo neslužbeno doznali da su postupali prema uobičajenoj proceduri i da nije njihova odluka bila ta da se Stojanović goni prekršajno, a ne kazneno iako i sami priznaju da bi bilo teško u ovom slučaju dokazati obijesnu vožnju odnosno postupati prema Kaznenom zakonu.

- Kao uvijek kad imamo slučaj u kojem je kažnjivost propisana i u Prekršajnom i u Kaznenom zakonu, policija se mora konzultirati s nadležnim Državnim odvjetništvom. Oni su procijenili da nije riječ o kaznenom djelu, nego o prekršaju - tvrdi naš izvor iz Ravnateljstva policije. Policija je u subotu, kad je došla na mjesto nesreće, prema tvrdnjama iz Ravnateljstva, odmah kontaktirala Državno odvjetništvo.

- Oni su na temelju opisanog stanja procijenili da je riječ o prekršaju i da na teren ne treba izlaziti državni odvjetnik, nego je sve prepušteno policiji - kaže naš izvor koji napominje da je državni odvjetnik takvu odluku vjerojatno donio zato što nesreća nije završila s težim posljedicama, nego s lakšim ozljedama.

Nakon što je dobio prekršajnu kaznu više ionako nema načina da se Stojanović ponovno izvede pred Kazneni sud jer je njegova presuda s Prekršajnog suda postala pravomoćna. A prema stajalištu Europskog suda za ljudska prava, za isto činjenje i isto djelo ne može se dva puta suditi - ako je kažnjen prekršajno, ne može za isto djelo odgovarati kazneno.

Smisao zakona

Potvrdio nam je to i odvjetnik Zvonimir Barun.

- Za isti činjenični opis djela osoba ne može odgovarati dva puta. Ako je prekršajna presuda donesena pravomoćno, nema šanse da za isto djelo odgovara i kazneno - tumači odvjetnik. Budući da nije upoznat s detaljima slučaja, nije mogao procijeniti je li se vozač mogao goniti prema članku 226. Kaznenog zakona umjesto prekršajno.

- Nemam dovoljno informacija o nesreći. No, mogu načelno reći da se uvijek ide na veću kaznu kada postoji djelo koje je opisano i u Kaznenom zakonu i u Prekršajnom. Smisao zakona je da se onaj tko je počinio teže djelo ne procesuira za lakše djelo. Sve ostalo je izigravanje zakona - kaže odvjetnik.

A članak 226. Kaznenog zakona prema kojem se vozač mogao puno jače sankcionirati propisuje kaznu za obijesnu vožnju u cestovnom prometu.

“Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju, izazvanom trošenjem alkohola u koncentraciji od najmanje 1,5 alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova ili vozeći u zabranjenom smjeru ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila ili vozeći brzinom koja je pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, i izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.”

Neki pravni stručnjaci neslužbeno nam kažu da je Stojanović očito imao dobrog odvjetnika koji mu je savjetovao da odmah pristane na najvišu maksimalnu kaznu prema Prekršajnom zakonu da bi sve što prije bilo završeno.

Odvjetnička taktika

- Jer da je kazna bila niža od maksimalne, druga se strana mogla žaliti, što bi otegnulo cijeli proces. A sve dok presuda na Prekršajnom sudu ne postane pravomoćna, moglo se postupati i prema Kaznenom zakonu - kaže naš sugovornik. Vozač se, dodaje, nije žalio jer mu je odvjetnik vjerojatno objasnio da mu je bolje platiti najveću novčanu kaznu, nego se povlačiti po sudu i riskirati zatvor.

- A policija se ionako nije imala na temelju čega žaliti jer je dobio maksimalnu kaznu - objašnjava.

Stojanović je, podsjetimo, na Prekršajnom sudu kažnjen jer nije imao valjanu međunarodnu dozvolu, imao je više od 0,5 promila, nije koristio sigurnosti pojas, nije koristio pravi prometni trak i izazvao je nesreću u kojoj je bilo ozlijeđenih.

‘Preblage kazne smanjuju opću sigurnost u prometu’

Da će ovaj slučaj u kojem je vozač kažnjen prekršajno, a ne kazneno, nanijeti dugoročnu štetu sigurnosti cestovnog prometa i funkcioniranju pravne države, upozorava prometni stručnjak Željko Marušić. On tvrdi da nema nikakve bitne razlike između te nesreće i one koje se nekoliko dana prije dogodila na Kvaternikovu trgu u Zagrebu kad je vozač također završio na nogostupu i usmrtio dvoje ljudi.

- U jednom i drugom slučaju ekstremno alkoholizirani vozač je crnim Audijem, velikom brzinom, uništio zaštitne stupove i sjurio se na nogostup, rušeći sve pred sobom. U Ilici je bilo čak pogibeljnije i kad bi se situacije ponovile, tragični bi ishod bio izgledniji nego u nesreći na Kvaternikovu trgu. Naime, ekstremno neodgovorni vozač upola masivnijim i jačim modelom (A6 prema A3) ‘pomeo’ je gotovo 50 metara nogostupa. Samo su velika sreća što nije bilo pješaka, vozila ni tramvaja i brza i spretna reakcija oca djeteta u kolicima, spriječili tragediju - kaže Marušić koji smatra da je policija teško pogriješila jer je kazneno djelo ‘par excellence’ prekvalificirala u prometni prekršaj.

- Slučaj je toliko ekstreman da se odgovornosti ne može amnestirati ni Državno odvjetništvo, odnosno pravosuđe, a pogotovo Ministarstvo prometa - tvrdi. Ovaj bi slučaj zbog svega, dodaje, mogao negativno utjecati na ionako vrlo lošu sigurnost prometa. - A ubuduće bi ga u strukovnim školama i autoškolama trebalo prikazivati kao primjer teškog oblika obijesne vožnje - istaknuo je Marušić koji podsjeća da se u 2015. broj smrtno stradalih na našim cestama povećao za 13 posto u odnosu na 2014.

- Sa 8,2 poginula na 100.000 stanovnika smo na 26. od 28. mjesta u EU. Gori su jedini Bugarska i Rumunjska sa 9,2. U 2016. negativan trend se ne samo nastavio, nego i dodatno pogoršao. Od početka ove godine, zaključno sa 17. travnjem, na našim su cestama smrtno stradale 74 osobe, u usporedbi s prošlogodišnje 63 - upozorava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:26