NASILNI SKINSI

Za zločin iz mržnje kažnjeni sa 100 sati društvenog rada

Nasilni trojac prebacivao je krivnju s jednog na drugog, kasnije su nijekali napad, a pokopali su ih nepodudarni iskazi
Zabok, 030309.Roditelji nekolicine mladica i jedne pretucene djevojke koju su prije par mjeseci napali golobradi huligani koji su izgledali poput skinsa, u parku blizu policije, ogorceni su odbacivanjem prijave protiv napadaca.Na slici: zabocki park pokraj policije gdje se i dalje okupljaju mladi.Foto: Krunoslav Pavlina / CROPIX
 Krunoslav Pavlina / CROPIX

ZLATAR - Danas imaju 20, 18 i 19 godina, no 19. ožujka 2008. bili su malodobni dok su brutalno čizmama i palicama mlatili maloljetnog mladića i djevojku u zabočkom parku. Divljacima obrijanih glava, od kojih su dvojica sinovi bogatih Zagoraca, zasmetalo je što su drugačiji od njih. U slučaju tog zločina iz mržnje, koji je na sudu u Zlataru doživio nekoliko preokreta, na kraju su ipak osuđeni: morat će se uključiti u rad humanitarnih organizacija ili poslove komunalnog, odnosno ekološkog značenja u trajanju od 100 sati.

Djevojci slomili nos

Maloljetnika su izudarali palicom po glavi, a djevojci su martensicom slomili nos, sve uz povike: “Kaj vi antifašisti, smrdljivi punkeri”, što je okvalificirano kao djelo počinjeno iz mržnje, odnosno nasilje motivirano pripadanjem različitim subkulturnim skupinama i drugačijem svjetonazoru.

Skandalozna odluka

Vijeće za mladež Općinskog suda u Zlataru ipak je procijenilo da se radi o izdvojenom ekscesu u životima maloljetnika, a ne njihov uobičajen model ponašanja. Dvojica su iz “integriranih obitelji, kvalitetnih životnih sredina i imaju dobre uzore”, pa je procijenjeno da će odgojni i savjetodavni utjecaj roditelja biti dostatan uz izrečene posebne sudske obveze.

Treći je iz necjelovite obitelji, otac mu je poginuo u Domovinskom ratu, ima problema u školi, loše društvo i opire se majčinu autoritetu, zbog čega mu je izrečena i odgojna mjera pojačane brige i nadzora do dvije godine.

Roditelji žrtava zadovoljni su presudom iako su s djecom prošli pakao straha, uz porazan osjećaj bespomoćnosti zbog prvotnog odbijanja procesuiranja.

Slučaj je obilježila odluka tužitelja o obustavljanju postupka zbog nedostatka dokaza iako su napadači neizravno priznali napad na pripremnom ročištu, kukavički prebacujući krivnju jedan na drugoga.

Kasnije su krivnju i nijekali, ali “pokopali” su jedan drugoga nepodudarnim iskazima. Na sud su dolazili umiveni, počešljani i u koledžicama, zaključivši da je najvažnije ne priznati da su skinsi.

Sud ih je, međutim, prozreo. Roditelji pretučenog mladića uložili su žalbu na odbacujuću odluku tužiteljstva Višem sudu za mladež, tražeći barem ukor napadačima, a pomoć su tražili i od medija, nakon čega je njihova žalba uvažena jer dokaza je odjedanput bilo za nedvosmislenu osudu.

Integriranje u društvo

Stručnjaci su svjesni da izricanje ovakve, naoko blage mjere, može izazvati negodovanje u dijelu javnosti, no ističu da je dosadašnje iskustvo ipak većinom pozitivno, odnosno veći dio maloljetnika uspješno se integrira u društvo.

- Samo povlačenje po sudu za maloljetnike je dovoljno traumatično, a rad za opće dobro način je na koji se odužuju društvu. Cilj nije zatvaranje, već odgoj i socijalizacija, želimo te mlade ljude vratiti u društvo i dati im šansu. Dakako, teško je prognozirati što će se dogoditi, no većina se ipak socijalizira - kažu psiholozi.

- Rad za opće dobro pod kontrolom je Centra za socijalnu skrb, on vodi evidenciju i daje povratnu informaciju sudu, dakle, sve je pod kontrolom, i ako dođe do kiksa, odmah o tome obavještavamo sud koji tada mjeru može preinačiti u strožu. U svemu tome jako je bitno procijeniti stanje u obitelji - naglašavaju psiholozi.

Ako ne rade idu u popravni dom

Zakon maloljetniku, osim obveze da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili poslove komunalnog ili ekološkog značenja, predviđa i obvezu isprike oštećeniku, redovitog pohađanja škole ili, primjerice, sudjelovanja na tečajevima za stručno osposobljavanje. Obveza ne smije preći 120 sati rada u razdoblju od šest mjeseci, i ne smije ometa-ti školovanje ili zaposlenje. Ispunjenje obveze, uz sud, nadzire Centar za socijalnu skrb, a maloljetnike se upozorava, ukoliko ne ispune obvezu, da mogu biti upućeni u Centar za odgoj. ( M. B.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:46