EKSKLUZIVNO: BUDUĆNOST HRVATSKOG TURIZMA Ovaj čovjek želi dati 100 milijuna eura za obiteljske ploveće hotele!

Upornost, upornost i upornost. Bez toga nema ti kruha - kaže mi Božena Rakuljić iz Krila Jesenica. Njezina obitelj u svojem vlasništvu ima pet brodova. Grade i šesti. U onaj peti, čije je ime President, koji je lani prvi put zaplovio Jadranom, uložili su oko milijun i pol eura. Njezina obitelj bavi se organizacijom kružnih putovanja po Jadranu i u taj posao uključena je cijela obitelj.

Suprug Ante je zapovjednik na brodu, čisti ih i preuređuje, sin Špiro najmlađi je kapetan i upravlja Presidentom, kći Ana, koja upravo priprema magisterij iz područja turizma, pomaže ocu i vodi turističke grupe po otocima, dok najmlađa Lucija, još srednjoškolka, ljetne praznike provodi s ocem poslužujući goste. Božena, kao i svaka žena i majka, vodi sve ostalo.

- Da nije cijela obitelj uključena u ovaj posao, bilo bi teško. Ovako sve ostaje u naša četiri zida - objašnjava mi. Upravo zbog toga obožava ovaj posao, iako su prije 30 godina, kada su krenuli u biznis, stvari izgledale nešto drugačije. Početkom 80-ih imali su mali ribarski brod u koji su postavili kabine i u svaku od njih ugurali jedan krevet na kat. Ormari su umjesto vrata imali zavjese, a klima-uređaj je bio vjetar koji je svježi zrak u kabinu unosio kroz prozorčić. Gost koji je u svojoj kabini imao umivaonik bio je od posebnog značaja.

Danas to izgleda ovako. Brod President, kralj njihove flote, koji je u potpunosti sagrađen hrvatskim rukama - od stolarije do dizajna - bijeli je ljepotan dug 47 metara i širok 9 metara. Ima 20 soba s klima-uređajima, televizorom i toaletom s tuš-kabinom te mini barom, na jednoj od paluba je bazen, a gosti na raspolaganju imaju i fitness dvoranu....

Sa svojih pet brodova, pet stalno zaposlenih i oko 25 sezonaca lani su svojim krstarenjem i dalmatinskom spizom oduševili oko 700 putnika iz Velike Britanije, Australije i Austrije, turiste uglavnom dubljeg džepa. Naime, jedno krstarenje koje traje tjedan dana i u kojem se obiđu Split, Makarska, Mljet, Dubrovnik, Hvar i Korčula po osobi stoji oko 800 eura.

Takvih malih plovećih hotela u Hrvatskoj je trenutačno oko 200, trenutačno se nalaze usidreni u Krilu Jesenica pokraj Omiša, a ako se ostvare planovi Ministarstva turizma, objedinjeni u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, moglo bi ih biti još barem stotinjak.

Cilj je strategije, koju je podržala Vlada, u sljedećih sedam godina ostvariti investicije od oko 7 milijardi eura , prije svega u gradnji novih hotela i resorta, pansiona, kampova, luka za nautički turizam, otvaranju tematskih parkova, kongresnih centara i, naravno, malih plovećih hotela. Isto tako, do 2020. godine predviđa se povećanje ukupne turističke potrošnje za šest milijardi eura, a koja bi za sedam godina trebala iznositi 14,3 milijardi eura. U prijedlogu strategije planira se i povećanje broja zaposlenih za 30 tisuća. U Ministarstvu se nadaju da će se u sljedećim godinama u Hrvatskoj sagraditi još plovećih hotela vrijednih 100 milijuna eura.

O kakvom se sektoru turizma radi, najbolje govore brojke. U Hrvatskoj 150 vlasnika posjeduje 200 brodova, od čega se 100-tinjak brodova odnosi na ploveće hotele, dok ostatak brodova služi za jednodnevne izlete. Direktno se zapošljava oko 1000 ljudi na brodovima, dok ih oko 2000 radi na održavanju, pripremi hrane i bookingu. Zaposlenost traje pet mjeseci, od svibnja do listopada, godišnje prevezu oko 70.000 gostiju, a prosječan aranžman od sedam dana po hrvatskim otocima i gradovima uz obalu iznosi 600 eura po gostu, u kabinama s tri kreveta i punim pansionom te uključenim jednim izletom.

Ovisno o platežnoj moći gosta, izleta može biti više pa se tako nude posjeti slapovima Krke, adrenalinski parkovi, obilazak konoba i vinskih cesta, kao i partyji i noćni izlasci. Brodaru pripada oko 60 posto cijene, dakle oko 360 eura po gostu. Izvan broda gost potroši oko 100 eura u tjedan dana. Po ovoj računici, u ovom biznisu u samo pet mjeseci okrene se oko 49 milijuna eura. Ako bi se ostvarile najave ministarstva turizma, Hrvatska bi u sljedećih sedam godina mogla ostvariti dodatnih 25 milijuna eura prihoda.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg