HDZ-ova BITKA ZA VLAST

GODINA DANA NOVOG HDZ-a Po čemu će javnost pamtiti Karamarka u 2013.? Kako će osvojiti vlast?

Početak je izgledao obećavajuće. U Opatiji je u siječnju nastupio novi, redizajnirani i homogenizirani HDZ. Gdje je stranka dvanaest mjeseci nakon toga?
 Davor Pongračić / Cropix

Vlada nije napravila ništa. Tražit ćemo da se prijevremeni parlamentarni izbori održe istodobno s izborima za Europski parlament, u svibnju 2014. godine.

Tako ovih blagdanskih dana govori HDZ-ov šef Tomislav Karamarko.

A kakva je godina na izmaku bila za najveću oporbenu stranku, čiji predsjednik, prema svim istraživanjima, već mjesecima slovi kao najnepopularniji političar u zemlji? Po kojim će potezima u 2013. javnost pamtiti Karamarka?

Popis je poduži - izbacivanje bivše predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor iz stranke, raspuštanje ogranaka, incident na obljetnici u Vukovaru, predomišljanje oko referenduma za ćirilicu, nedolasci i šutnja u Saboru, odustajanje od unutarstranačkih izbora za koje je tvrdio da će ih održati nakon lokalnih, izjave iz srpnja kako će podržati ustavne promjene, a naposljetku ih je HDZ bojkotirao... Nije ni čudo što mu je premijer Zoran Milanović ovih dana poručio: “Karamarko je nedosljedan i izgubljen. Uskoro će tražiti da Uskrs bude umjesto Božića”.

Godina je za HDZ, zapravo, počela obećavajuće. Najavom siječanjske stranačke Klauzure u Opatiji, gdje je trebao biti predstavljen novi, redizajnirani i homogenizirani HDZ. Okupila su se tamo najviša tijela stranke, a iz HDZ-a su tada isticali da će Klauzura značiti snažan zaokret u njihovoj politici.

Fantomski program

- Ovdje je vrh HDZ-a, ljudi najodgovorniji za ono što slijedi... stranka se diže, imamo 6500 novih članova, osjeća se duh zajedništva. Vratili smo se svojim temeljnim načelima, a krucijalno je to što u fokus našeg interesa stavljamo naš gospodarski program - najavljivao je šef HDZ-a s Klauzure na kojoj se definirala i strategija za lokalne izbore.

No, samo nekoliko dana nakon dvodnevnog skupa u Opatiji otkrilo se da gospodarski program HDZ-a uopće ne postoji. Ono što je tamo prezentirao Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, tada predstavljen kao koordinator gospodarskog programa, bile su samo smjernice. Naime, Njavro nije ni stigao napraviti više jer je, kako se doznalo, na Klauzuru pozvan iznenada, samo nekoliko dana prije održavanja. Stranački skup u Opatiji, umjesto po programu koji će zemlju izvući iz krize, tako je ostao zapamćen po štiklama i pravilima ponašanja za HDZ-ovce prilikom javnih nastupa. Sve te savjete HDZ-ovcima je uputio licencirani medijski trener Vinko Vukadin kojeg je Karamarko angažirao da im održi predavanje.

- Žene, ako se mislite baviti politikom, ne smijete nositi štikle! Uvijek pohvalite političke neprijatelje i nikada se ne sramite svoga dijalekta - bio je dio savjeta koje im je uputio Vukadin, kojemu je na obuku trebao krenuti i šef stranke kako bi, po procjeni tog trenera, popravio “nejasan izgovor, položaj tijela i način gledanja u kameru”. Je li Karamarko krenuo na obuku teško je reći, ali ono što je sigurno jest da je Vukadin ubrzo nakon Klauzure nestao s HDZ-ova popisa ljudi koji su trebali pomoći u stvaranju boljeg imidža stranke.

Tomislav Karamarko tada je u Opatiji najavio da će se u ožujku u Ciboni održati i Izvještajni sabor stranke. Spominjalo se da će tada biti predstavljeni i svi kandidati za lokalne izbore te dio gospodarskog programa. Medije je, pak, u Ciboni ipak dočekalo iznenađenje. Izvještajni sabor preko noći je preimenovan u Motivacijski skup HDZ-a, a tamo nije bilo riječi ni o programu, ni o kandidatima. Moglo se čuti samo jedno u nizu sličnih Karamarkovih “motivirajućih” izlaganja o Tuđmanu, Titu, crvenima i vraćanju korijenima. Cibona je na kraju ostala zapamćena po govoru zamjenika predsjednika Drage Prgometa, kojeg vodeći trojac u stranci - Tomislav Karamarko - Milijan Brkić - Tomislav Čuljak - od početka pokušava na sve načine marginalizirati. Preskočen je čak i kad su odabirali osobu koja će u Saboru zamijeniti Milijana Brkića.

Mjesec dana nakon Cibone HDZ-ovci su konačno trijumfirali. Tijesna, ali ipak pobjeda na izborima za Europski parlament dala im je vjetar u leđa. I bio bi to zaista velik plus za stranku koja je trenutačno na optuženičkoj klupi, gdje joj se sudi za korupciju u slučaju Fimi-Media, da ta pobjeda nije imala jednu sjenu. Onu u vidu Ruže Tomašić, predsjednice HSP-a dr. Ante Starčević. Naime, da nije bilo R. Tomašić, HDZ nikad ne bi dobio europske izbore, jer je upravo ona osvojila uvjerljivo najveći broj glasova na njihovoj zajedničkoj listi.

Solidno lokalno

Solidno su HDZ-ovci prošli i na lokalnim izborima u svibnju. Nisu, doduše, uspjeli u Zagrebu, gdje su zabilježili jedan od najlošijih rezultata, niti su uspjeli osvojiti neki od preostala tri velika grada, ili barem Vukovar, čemu su se nadali, ali su zato slavili u nizu županija i manjih gradova, a zadržali su i Zadar. Problem je, međutim, što Karamarko na kraju nije uspio kapitalizirati te izborne uspjehe. Istraživanja i nakon izbora bila su neumoljiva. Šef HDZ-a kao da se pretplatio na ulogu najnegativnijeg političara, a rejting HDZ-a, unatoč lošim ocjenama i Vlade, i SDP-a, i samog premijera, pao je na vrlo niske grane. Uz to, predsjednik najveće oporbene stranke uspio je preokrenuti još jedan trend. Do njegova dolaska na čelo HDZ-a, ni jedan njegov prethodnik, ni Franjo Tuđman, ni Ivo Sanader, ni Jadranka Kosor nisu imali lošiji rejting od rejtinga stranke. Karamarku je uspjelo čak i to!

Ubrzo nakon izbora formirao je i koaliciju s HSP-om AS, HSS-om i Hrvatskom demokršćanskom strankom, a ljeto iskoristio za kadrovsko preslagivanje. No, nezadovoljstvo u članstvu izazvao je naputak iz vrha upućen gradskim i županijskim organizacijama da svi koji su napravili loše rezultate na lokalnim izborima podnesu ostavke.

Smetnja Brkić

Iako u zahtjevu nije bilo ništa sporno, HDZ-ovce su razljutili dvostruki kriteriji po kojima se naputak provodio jer je sve izgledalo samo kao još jedna čistka kojom se vrh želio riješiti onih koje su smatrali nelojalnima. Taj plan, vjerojatno zbog straha od nereda u stranci, nije proveden do kraja, no ipak je bilo nekoliko ostavki, a raspušten je i stranački ogranak u Osijeku. Za povjerenika je imenovan Milijan Brkić. Sve je napravljeno po već poznatom zagrebačkom scenariju, kada je Karamarkov operativac izveo smjenu Ante Zvonimira Golema i na mjesto zagrebačkog šefa instalirao Andriju Mikulića. U međuvremenu je dužnost povjerenika za Zagreb obavljao sam Brkić. No, ni on u jednom trenutku nije uspio izbjeći sukob sa šefom stranke. U kolovozu su u HDZ-u kulminirale priče o višemjesečnim nesuglasicama između dvojice najbližih suradnika. Karamarku je, navodno, počeo smetati Brkićev sve veći utjecaj među članstvom, a zaključio je i kako bi Brkićev plagijat diplomskog rada mogao naštetiti HDZ-u, pa je u prvi plan pokušao izgurati političkog tajnika Tomislava Čuljka. No, pokazalo se da je Brkić, bez kojeg bivši ministar policije nikad ne bi osvojio vlast u stranci, ipak pretvrd orah. Spomenimo i da će Brkić, kako je nedavno objavljeno, morati napisati novi rad ako želi zadržati diplomu.

Tijekom ljeta stranku je napustio i najveći Karamarkov rival za mjesto šefa HDZ-a Milan Kujundžić.

I u rujanske dane vrh HDZ ušao je s pričom o gospodarskom programu. Mjesto radnje ovaj put bilo je Veliko Trgovišće. Održana je mini klauzura s naglaskom na gospodarstvo, no sve što su mediji tada dobili bilo je nekoliko izjava sudionika. Šef HDZ-a, razljućen brojnim upitima novinara o gospodarskom programu, tada je kratko poručio - program ćemo objaviti kad to nama bude odgovaralo. No, u Velikom Trgovišću postalo je jasno da je došlo do promjena u gospodarskom timu. Tamo se nije pojavio njihov strateg Đuro Njavro, ali su se zato u prvom planu našli Domagoj Milošević i Martina Dalić. Ne bi to bilo ništa neobično da M. Dalić više od godinu dana kod vrha stranke nije bila “na ledu”. Ni Milošević na početku nije uživao njihovo veliko povjerenje, no ovog su ljeta oboje napredovali. Milošević je postao koordinator nekoliko stranačkih odbora, a M. Dalić se prometnula u glavnu osobu HDZ-ova gospodarskog tima.

Dalić na panelu

- Martina Dalić nije bila omiljena u vodstvu, stalno su je marginalizirali, no onda je najavila da će napustiti HDZ. Mislim da je već imala osiguran i posao, spominjao se Zagrebački holding, ali je došlo do promjene. Dobila je veće ovlasti i jednu od glavnih pozicija u gospodarskom timu - ispričao je izvor iz stranke.

A HDZ-ovci su godinu završili upravo onako kako su je i počeli - još jednom najavom gospodarskog programa. Za ovu priliku upriličen je Svehrvatski gospodarski forum u zagrebačkom Westinu. Pozvani su brojni stručnjaci, održano je nekoliko panela, raspravljalo se i savjetovalo, no na kraju toga dugog dana mediji su još jednom morali zaključiti - HDZ još nema gospodarski program! Ni panel HDZ-ova gospodarskog tima nije prošao glatko. Najprije se u stranci do posljednjeg trenutka nisu mogli dogovoriti tko će i što govoriti na Forumu. Naime, sukob dviju struja i koncepcija koje predvode, s jedne strane Milošević i M. Dalić, a s druge novi šef stranačkog Odbora za gospodarstvo Marko Kolaković, inače profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, došao je do izražaja i na panelu. Kako kažu u HDZ-u, M. Dalić je na samom panelu izmijenila prvobitni dogovor, promijenila čak i predviđeni redoslijed govornika te održala glavnu riječ, što je ostale sudionike razljutilo. Zbunjena je bila i moderatorica skupa Ozana Ramljak koja nije znala kako uopće zaključiti panel.

- Čuli smo ovdje dosta toga što bi trebalo, što uostalom često slušamo. No, kako to napraviti - zapitala je O. Ramljak na kraju i zbunila HDZ-ovce. U stranci ističu kako ni šef HDZ-a još nije odlučio kojoj će se od tih dviju koncepcija prikloniti, a to ga je nagnalo, kažu naši izvori, da se na Forumu drži podalje od gospodarstva. Zbog toga je javnost odslušala još jedan govor o 90-ima te niz kritika na račun aktualne vlasti.

‘U ime obitelji’

U međuvremenu se odigralo još nekoliko važnih događaja - referendum o braku, prikupljanje potpisa za referendum o ćirilici i obljetnica u Vukovaru. Nakon referenduma o braku, koji je organizirala inicijativa U ime obitelji, Karamarko i HDZ su slavili. No, taj uspjeh ipak se ne može pripisati njima, kako su neki smatrali na početku dok su vjerovali da iza Željke Markić stoji HDZ, jer je ubrzo postalo jasno da se tu radi samo o HDZ-ovu “šlepanju” i skupljanju bodova na račun drugih. Referendum o ćirilici, pak, bio je potpuni fijasko za tu stranku. Karamarko se od početka svrstao uz Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, potpisao čak i peticiju, a na kraju se iznenada predomislio i uskratio im potporu ustvrdivši “kako nije vrijeme za referendum o ćirilici”. Negativne reakcije izazvao je i potez šefa HDZ-a na obljetnicu pada Vukovara. Umjesto da kao šef stranke i saborski zastupnik bude u koloni u kojoj je bio državni vrh, priklonio se Stožeru, tvrdeći kako on u Vukovaru “nije vidio dvije kolone”. Zamjerili su to predsjedniku HDZ-a čak i u vlastitoj stranci.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 16:00