'HBOR je potpuno spreman za novi rast ekonomije. U suradnji s bankama povećat ćemo kreditiranje manjih poduzetnika uz kamatu od samo dva do tri posto'

Martina Jus (36) od lipnja prošle godine članica je tročlane Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Prije nego što je postala jedna od najmlađih članica Uprave HBOR-a, godinu i pol bila je predsjednica Nadzornog odbora Hrvatske pošte, a više od dvije godine i članica Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-INVEST). Dotad je radno iskustvo sedam godina, od 2005. do 2012., stjecala baš u HBOR-u, u Sektoru pravnih poslova.

Mlada i nedvojbeno stručna diplomirana pravnica ne boji se preuzeti odgovornost za mnoge poteze koje je inicirala i pokrenula kao članica Uprave HBOR-a. Isto tako, lako je primijetiti da ima veoma afirmativan stav kada govori o poslovanju HBOR-a u posljednjih godinu dana, a time - posredno - i o oporavku hrvatskoga gospodarstva, što dokazuje vrlo konkretnim brojkama.

Kakvi su rezultati HBOR-a u prvih osam mjeseci ove godine?

- Rezultati su jako dobri. U odnosu na isto razdoblje lani povećali smo kreditnu aktivnost za čak 71 posto. Udvostručili smo broj odobrenih kreditnih zahtjeva, a njih je više od 1200. Vrijednost novih kredita iznosila je 4,25 milijardi kuna, dakle rast od 119 posto. Ukupna aktivnost HBOR-a, koja uključuje i izdane garancije, poslove osiguranja izvoza i aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju, iznosila je gotovo sedam milijardi kuna.

Je li veća potražnja za kreditima HBOR-a pokazatelj da izlazimo iz krize?

- U ovoj godini bilježimo osjetni rast potražnje za investicijskim kreditima. U vrijeme krize HBOR je prvenstveno odobravao kredite za obrtna sredstva, a ove je godine došlo do preokreta i sada nam je udio investicijskih kredita 80 posto. Ovakva struktura kredita potvrđuje činjenicu da dolazi do pokretanja investicijskog ciklusa rasta, a samim time i rasta hrvatskoga gospodarstva. U ovom trenutku, uz već odobrene zahtjeve, imamo u pripremi još oko 5,5 milijardi kuna dodatnih kreditnih zahtjeva.

Je li HBOR spreman za novi rast hrvatskoga gospodarstva?

- Da, potpuno smo spremni. Raspolažemo s dovoljno sredstava da bismo zadovoljili sve zahtjeve poduzetnika. Osim toga, spremni smo i organizacijski, s gotovo istim brojem ljudi ubrzali smo rješavanje predmeta i tako pojačali efikasnost cijelog sustava.

U kojim je granama gospodarstva došlo do najvećeg porasta kreditiranja HBOR-a?

- Najveći rast dogodio se u sektorima turizma i industrije, posebno izvozno orijentirane. U sektoru gospodarstva, koji uključuje velika poduzeća, ostvaren je rast sa 677 na 1,04 milijarde kuna ili 53 posto. U sektoru malih i srednjih poduzeća rast je bio s 514 na 755 milijuna ili 47 posto. Značajan je rast ostvaren i kod financiranja infrastrukturnih projekata, i to s 376 na 1,35 milijardi kuna ili 259 posto.

S koliko je sredstava HBOR kreditirao hrvatski turizam u posljednjih godinu dana i kolika je ukupna vrijednost tih projekata?

- U posljednjih godinu dana odobrili smo 1,43 milijarde kuna kredita poduzećima u turizmu. Riječ je o investicijama ukupne vrijednosti od 2,1 milijardu kuna. Nema gotovo niti jedne investicije u turizmu u posljednjih godinu dana koja nije dijelom financirana sredstvima HBOR-a.

Koliko je HBOR do danas ukupno odobrio kredita za hrvatski turizam?

- U posljednjih 15 godina HBOR je odobrio devet milijardi kuna kredita za investicije u turizmu. Samo u posljednjih 12 mjeseci plasirali smo 20 posto ukupno odobrenog iznosa u posljednjih 15 godina, što je nedvojbeno golem napredak!

Kako to da je došlo do velikog rasta i u financiranju infrastrukture?

- Više je razloga za to. Jedan je pojačana aktivnost javnih poduzeća. No, značajan rast ostvaren je i kod financiranja projekata na razini lokalne samouprave. Na našu je inicijativu Ministarstvo gospodarstva izdalo mišljenje prema kojemu obveznici javne nabave za projekte od općeg interesa nemaju obvezu provoditi postupak javne nabave sredstava financiranja kod izravnog kreditiranja od HBOR-a. Tako smo postali jednostavniji, brži i s puno manje administriranja i troškova na strani lokalne samouprave.

Kako je došlo do toga da od početka 2015. HBOR ponovno kreditira brodogradnju, nakon niza godina u kojima toga nije bilo? O kojim je konkretno tvrtkama riječ? Poštujete li pritom pravila o državnim potporama?

- HBOR je prepoznao značaj sektora brodogradnje za hrvatsku industriju i izvoz. To je vidljivo i u rezultatima za prvih osam mjeseci ove godine kad je iznos garancija povećan za 1,02 milijarde kuna. U siječnju 2015. uspostavili smo model praćenja gradnje brodova u brodogradilištima koja ne prolaze proces restrukturiranja. Zasad je to samo brodogradilište Uljanik iz Pule. Ovaj model u potpunosti respektira sva pravila o državnim potporama.

Kakav je stav Europske komisije o HBOR-ovu financiranju brodogradnje?

- Dosad nije bilo nikakvih negativnih reakcija Europske komisije. Kao što sam istaknula, HBOR se u tom, kao i u drugim područjima aktivnosti, potpuno uskladio s pravilima o državnim potporama. Vjerujem da je model održiv te da će biti primjenjiv i na druga hrvatska brodogradilišta kada izađu iz postupka restrukturiranja koji nadzire EK.

Kakva je uloga i koliki je udio HBOR-a u tzv. Junckerovu planu, prema kojemu bi europsko gospodarstvo u iduće tri godine kroz nacionalne razvojne banke trebalo potaknuti s 315 milijardi eura?

- S obzirom na iskustva i reputaciju HBOR-a, a u vezi s financiranjem investicijskih projekata, ovaj je tjedan Vlada usvojila odluku kojom se HBOR-u povjerava niz ambicioznih zadataka vezanih uz suradnju s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom na provedbi plana ulaganja za Europu. HBOR tako postaje nacionalna pristupna točka za sve investicije koje će tražiti podršku kroz Junckerov plan.

HBOR sve više sudjeluje i u sufinanciranju EU projekata. Što ste napravili u tom segmentu?

- Na moju inicijativu osnovali smo posebnu direkciju nadležnu za EU fondove i financijske instrumente. Nakon što je Hrvatska postala članica EU, količina raspoloživih sredstava iz EU fondova povećala se gotovo deset puta, što je otvorilo goleme mogućnosti i HBOR ne može i neće ostati izvan tog procesa. Od 2007. provodimo kreditiranje IPARD programa kroz koje smo dosad financirali više od 400 projekata u iznosu od gotovo dvije milijarde kuna. Tim sredstvima podržali smo projekte u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tijekom prošle godine uveli smo tri nova programa usmjerena na strukturne fondove EU, kojima smo omogućili financiranje EU projekata u sektorima malog i srednjeg poduzetništva, javne infrastrukture, poljoprivrede i ruralnog razvitka. Samo u prvoj polovici ove godine sufinancirali 71 projekt u iznosu od 311 milijuna kuna. To je oko 50 posto više sredstava nego u istom razdoblju prošle godine.

Kakva je suradnja HBOR-a s hrvatskim bankama?

- Jako dobra, surađujemo na brojnim zajedničkim projektima. No, želimo je još više unaprijediti kako bismo zajednički dali još snažniju podršku hrvatskim gospodarstvenicima. Upravo smo zbog toga u proteklih godinu dana donijeli niz mjera za jačanje te suradnje, osobito potpisivanjem tzv. okvirnih kredita. Počeli smo i suradnju s leasing kućama. Cilj nam je dosadašnju dobru suradnju još više unaprijediti, osobito u kreditiranju malih i srednjih poduzetnika, te vjerujem da ćemo započetim zajednički radom multiplicirati distribuciju kredita u sljedećih godinu dana.

Kako poduzetnik može dobiti kredit HBOR-a, koliko traje procedura, kolike su kamatne stope i rokovi povrata?

- Poduzetnici se za kreditna sredstva mogu obratiti izravno HBOR-u ili jednoj od poslovnih banaka s kojima surađujemo. Uvjeti kreditiranja ovise o vrsti investicije i vrsti klijenta tako da se kamatne stope kreću u rasponu od dva, tri i pet posto. Rokovi otplate za investicijske kredite kreću se od 12 do 17 godina, uključujući poček od dvije do tri godine. Kratkoročne kredite za obrtna sredstva plasiramo na rok od tri mjeseca pa do šest godina, uz kamatu u rasponu od tri do četiri posto. Što se tiče duljine procedure odobrenja kredita, ona u prosjeku traje do tri tjedna. No, hoće li to biti uistinu tri tjedna ili kraće, a iznimno i do 30 dana, ovisi o tome odobrava li se kredit putem poslovne banke ili direktno. Najvažnije za rok odobrenja jest da je dostavljena potpuna i ispravna dokumentacija.

U kakvom je stanju bio HBOR i njegovo poslovanje nakon što je na njegovu čelu dva desetljeća bio Anton Kovačev?

- HBOR je godinama gradio kapacitete i širio spektar programa za različite korisnike. Samim time rasla je poslovna, odnosno kreditna aktivnost. No, gospodarska kriza učinila je svoje u smislu smanjene potražnje za kreditima, ali i objektivnih teškoća korisnika da u tim uvjetima udovolje kriterije financiranja. To su vjerojatno bili ključni razlozi smanjene nove kreditne aktivnosti u prethodnim godinama, pa i na početku 2014. Nekako s time se poklopio istek mandata bivšeg predsjednika Uprave, Kovačeva. Nova Uprava poduzela je niz aktivnosti na oživljavanju kreditne aktivnosti. Pravi učinci prepoznaju se upravo u posljednjih osam mjeseci, a tome je pridonio i ubrzani gospodarski oporavak i rast.

Kakva je vaša vizija HBOR-a u budućnosti?

- HBOR je državna razvojna banka i takav treba ostati. To znači da se ne može u potpunosti poistovjetiti s komercijalnim bankama, nego biti snažan instrument postizanja strateških razvojnih ciljeva. To znači potporu izvozu, industriji, turizmu i drugim sektorima gospodarstva koji čine okosnicu zdrave i stabilne strukture. U posebnom fokusu treba biti potpora malom i srednjem poduzetništvu, ali i specifičnim sektorima poput brodogradnje. Sve značajniju ulogu vidim u sufinanciranju EU projekata. Mora biti jasno da se HBOR mora što više približiti klijentima informiranjem, edukacijom i pružanjem savjeta. Procedure ćemo i dalje skraćivati i ubrzavati, ali ne nauštrb odgovornog i profesionalnog rada.