200 činovnika sa zaštitarima ulazi u 38.000 tvrtki: Spasit će svaku drugu firmu

ZAGREB - Ministarstvo financija i njegovih 200 službenika pokušat će spasiti 20 tisuća hrvatskih tvrtki i radna mjesta u njima. Najavio je to ministar financija Slavko Linić u Nedjeljnom Jutarnjem. Za 200 činovnika ovih dana počinju seminari i psihološko savjetovanje i podiže se tehničko-fizička pripravnost.

- Možete li zamisliti kakav će biti pritisak na te ljude? Pod kakvim će oni biti psihičkim teretom? Tih 200 ljudi doživjet će sudbinu da budu pljuvani, vrijeđani, zvat će ih neprijateljima naroda i razbojnicima - rekao je Linić.

Njegov je cilj spasiti 20.000 posrnulih tvrtki, onih koje su se utopile u moru od 38.533 blokirana poduzeća, koliko ih je, prema podacima Fine, bilo posljednjeg dana srpnja.

Činovnici Ministarstva financija trebali bi procjenjivati tko ima šanse za opstanak, a tko za odlazak u stečaj i likvidaciju. Iako Linić nije pojasnio detalje svog modela spasa posrnulih tvrtki, riječ je, kako doznajemo u Ministarstvu financija, o primjeni novog Zakona o financijskom poslovanju, koji bi na snagu trebao stupiti u listopadu pošto u rujnu prođe drugo saborsko čitanje i pošto ga saborski zastupnici izglasaju.

Formula spasa

U Ministarstvu financija danas su nam rekli da će glavni kriterij za spas tvrtke biti plan restrukturiranja koji će im tvrtka morati dostaviti. Sve tvrtke koje su u problemima moraju se same javiti, a postupak će se voditi u Fini i trajat će 20 dana. Konačnu odluku o sudbini tvrtke donijet će nagodbena vijeća sastavljena od troje zaposlenika Ministarstva financija.

Jedan od kriterija za to zacijelo će biti i broj ljudi koji svaka pojedina tvrtka zapošljava. Država bi kao vjerovnik, u dogovoru s ostalim kreditorima (mahom bankama), svoja potraživanja od tvrtki naplatila tako što bi ušla u njihovu vlasničku strukturu.

Ako je vjerovnik banka onda banka ulazi u vlasničku strukturu. Nakon toga bi uslijedilo njihovo restrukturiranje. Kada se tvrtka postavi na noge, država bi vjerojatno prodala svoj vlasnički udio.

Val podržavljenja

U biti, riječ je o novom valu podržavljenja tvrtki, barem na određeno vrijeme, što će pojačati ionako veliku ulogu koju država ima u hrvatskom gospodarstvu, svakako veću nego u većini drugih bivših socijalističkih zemalja.

- Logika je da država nije u vlasništvu tvrtki, ali ako treba spašavati radna mjesta, onda je to ipak nešto drugo. Nekad smo spašavali banke, a sada treba spašavati realni sektor - kaže nam jedan sugovornik iz Ministarstva financija.

No, Linićev plan za spas posrnulih tvrki i radnih mjesta u njima mogao bi se nasukati na pravila EU o državnim potporama.

U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja kažu nam da su Linićevu Ministarstvu već poslali mišljenje o Zakonu o financijskom poslovanju u kojem ga upozoravaju na važnost pridržavanja hrvatskih i EU propisa o državnim potporama.

Ministarstvo financija očito se, po mišljenju antimonopolske agencije, kreće po vrlo tankoj žici kada najavljuje spašavanje posrnulih tvrtki i morat će paziti doslovce na svaki korak u provedbi tog plana.

U protivnom, Hrvatskoj bi se moglo dogoditi da se od srpnja sljedeće godine, kada postajemo dio jedinstvenog EU tržišta, nađe na udaru EK koja bi spašavanje problematičnih tvrtki mogla shvatiti kao državne potpore. Posljedica toga bilo bi da tvrtke koje su primale takvu pomoć milijarde kuna moraju vratiti u državni proračun, što bi ih u konačnici, bez obzira na želju za očuvanje radnih mjesta, moglo definitivno ugasiti.

Slične su se stvari, uostalom, dogodile i u drugim novim članicama Unije - Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, pa ne treba očekivati da bi Bruxelles prema Zagrebu u tom segmentu pokazivao bilo kakvu milost, tim više što smo pravila Unije o državnim potporama davno preuzeli u naš pravni sustav, a poglavlje 8 pravne stečevine EU, koje se bavi državnim potporama, nalazi se pod monitoringom do ulaska Hrvatske u EU.

EU protiv potpora

- EK jako je zabrinuta zbog potpora za restrukturiranje, koje predstavljaju najveću prepreku trgovini među članicama EU. I mi ćemo morati shvatiti da je zaposlenost posljedica jačanja konkurentnosti, a ne obrnuto - kaže nam sugovornik iz hrvatske antimonopolske agencije.

Plan restrukturiranja

Jasne preporuke u vezi s tim, uostalom, u veljači je dala sama EK objavivši Vodič kroz državne potpore u procesu financiranja, restrukturiranja i privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu.

U dokumentu se zaključuje da su mnoge članice u krizi pribjegle mjerama spašavanja poduzeća koje je Bruxelles ocijenio kao državne potpore.

EK stoga od članica traži da u potpunosti poštuju pravila o državnim potporama, čijem odobravanju zeleno svjetlo mora dati i Bruxelles. Kao bolji način spašavanja poduzeća eurokrati predlažu privatizaciju.

Pravila EU o potporama vrlo su jasna: država može pokušati spasiti poduzeće u poteškoćama, ali pritom se mora ponašati kao svaki drugi vjerovnik. To znači da se tvrtka može spašavati, no samo ako to podržava većina svih vjerovnika.

Nadalje, spašavanje poduzeća provodi se tako da se temelji na planu restrukturiranja, koji će jamčiti tržišnu održivost posrnule tvrtke, a doprinosu svom spašavanju mora dati i samo poduzeće. Potpora za restrukturiranje može trajati do pet godina, nakon čega poduzeće u sljedećih 10 godina ne može dobiti takvu potporu.

Vanjski stručnjaci

Cijela se priča, dakle, svodi na jačanje konkurentnosti poduzeća, a ne na njegovo spašavanje samo da bi se spasila radna mjesta.

To što je u Hrvatskoj već sada oko 300.000 nezaposlenih i što nam do kraja godine prijeti prava eskalacija broja ljudi u potrazi za poslom, Bruxelles neće puno zanimati.

Ne treba se stoga čuditi prijedlozima ekonomista da država, umjesto postavljanja podobnih kadrova po tvrtkama u svom vlasništvu, za upravljanje njima odabere stručnjake izvana.