AFP o bivšoj Jugoslaviji: Mladi su danas veći ksenofobi i nacionalisti od onih kojih su ratovali 90-ih

Povjesničari zemalja bivše Jugoslavije, koje su ratovale, se niti nakon dvadeset godina od početka njezina konačna raspada ne mogu "dogovoriti" o stvarnim događajima koja su prethodila ratu, onome što se događalo u ratu i nakon njega. Zbog toga su djeca na ovim prostorima postala veći nacionalisti od njihovih roditelja, piše AFP u tekstu čiji je povod dvadeseta godišnjica proglašenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske.

I dok se političari iz Hrvatske i Srbije svim silama trude "pogurnuti" svoje zemlje prema Europskoj uniji, povjesničari ne znaju što bi točno stavili u školske udžbenike. Odnosno, znaju, ali ono što (ne)stavljaju može biti jako štetno.

- Velik broj autora udžbenika piše isključivo o patnjama njihovih nacija i etničkih grupa, a krivnju prebacuju na "one" druge - rekao je Damir Agičić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

U krvavim je sukobima poginulo više od 130 tisuća ljudi, ali djeca u Hrvatskoj o akciji Oluja uče isključivo kao oslobodilačkoj, bez previše spominjanja onoga što je uslijedilo. Za odlazak oko 220 tisuća Srba u udžbeniku piše kako su otišli jer su se bojali suočiti s posljedicama zločina koje su počinili .

Ništa drugačije nije niti u Bosni i Hercegovini, gdje bosanske Srbe u školama uče kako je rat dogovoren od strane Srba, Muslimana i Hrvata, a Hrvate uče kako je rat počeo u travnju 1992. godine, nakon srpske agresije.

Nevladina udruga Fond za otvoreno društvo provela je istraživanje o stereotipima koje svaka od tri etničke skupine u BiH ima prema preostale dvije. Prema analizi Srbi su prikazani kao konstantne žrtve, Hrvati kao konstantno diskriminirani, a Muslimani pak imaju dojam kako su utemeljili BiH te da su je Hrvati i Srbi pokušali uništiti. Zaključak studije jest da se 15-godišnjake kroz povijesne udžbenike zapravo sprečava u integraciji.

Srpska povjesničarka Dubravka Stojanović komentirala je ove porazne činjenice i rezultate studija kao vatru koja sporo gori i na kojoj se dugo i strpljivo kuha mržnja. Zbog toga je u regionalnom projektu okupila šezdeset povjesničara s ovih prostora i trudi se povijest prikazati na način da je svi uče jednako te da potom učenici sami donose zaključke o onome što su naučili.

Smatra to bitnim jer gleda kako mladi odrastaju na mržnji koju dodatno potpaljuje škola, mjesto gdje bi se to trebalo najmanje činiti.

- Danas su 15-godišnjaci konzervativniji po pitanju prošlosti i svojih susjeda od osoba u 60-im godinama svoga života. Veći su ksenofobi i nacionalisti od onih koji su prije dva desetljeća vodili ratove - rekla je Stojanović.

S njenim iznimno negativnim mišljenjem ipak se ne slaže profesor Agičić, koji smatra da najveći utjecaj na djecu ipak imaju roditelji, mediji i okolina, a tek potom škola.