AKO NITKO NE DONESE 76 POTPISA, PONOVO IZBORI? 'Bude li Sabor konstituiran 3. prosinca, svoj zastupnički mandat će u mirovanje morati staviti svi ministri aktualne Vlade'

Što ako i nakon drugog kruga konzultacija kod predsjednice države ni Zoran Milanović ni Tomislav Karamarko ne budu imali 76 potpisa potpore? Treba li predsjednica iznova sazivati nove i nove konzultacije i tako produljivati cijeli proces ili mandat za sastavljanje Vlade može povjeriti nekome i bez formalnih dokaza o većini odnosno potpisa? Ili može, a da nikome ne povjeri mandat, raspisati nove izbore i imenovati nestranačku Vladu koja bi vodila državu dok se nakon ponovljenih izbora ne formira većina?

Sva ta pitanja otvorila su se nakon što je odrađen prvi krug konzultacija, a iz Mosta i dalje dolaze poruke da se neće prikloniti ni SDP-u ni HDZ-u već su za Vladu nacionalnog jedinstva, premda je svima jasno da od toga neće biti ništa.

Nedorečeni Ustav

Nezadovoljni su i u HDZ-u jer Kolinda Grabar-Kitarović nije mandatarom proglasila Tomislava Karamarka, iako je Domoljubna koalicija relativni pobjednik. A da je to očekivao, Karamarko je najavio još uoči izbora kada je preko medija poručio da predsjednica mandat mora dati relativnom pobjedniku izbora.

Nalazimo se u ustavno-pravnoj zavrzlami koja je još jednom potvrdila da naš Ustav ima mnoge nedorečenosti, pa ne čudi što se i stručnjaci razilaze oko toga kako bi trebala postupati predsjednica države u ovakvoj situaciji.

Dok prof. ustavnog prava Sanja Barić smatra da ne bi bilo protuustavno kada bi predsjednica raspisala nove izbore prije nego što je ikome povjerila mandat da pokuša sastaviti Vladu, docent s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular ima drukčiji stav.

- Nisam ustavni stručnjak, ali poznajem logiku političkih procesa i držim da predsjednica ne može raspisati nove izbore ako prije toga nije odradila proceduru davanja mandata u rokovima koje propisuje Ustav. Bilo bi jako opasno ako bi si predsjednica uzela ovlasti da raspiše izbore a da nikome nije povjerila mandat - kaže prof. Čular. U prilog tome navodi ustavne odredbe koje propisuju kada predsjednica raspisuje izbore.

- U članku 112. Ustava stoji da predsjednica raspisuje izbore kada nisu ispunjeni uvjeti iz članaka 110. i 111., a u njima se govori o davanju mandata i rokovima u kojima se mora sastaviti Vladu - upozorava prof. Čular koji se s prof. Barić slaže da nigdje nije propisano da se većina dokazuje potpisima.

Važnost potpisa

- Već na osnovi raspodjele mandata i saznanjima koje predsjednica dobije tijekom konzultacija. Jer kada bi jedini kriterij bili potpisi, onda bi mandat mogao davati i javni bilježnik. Čemu onda uopće konzultacije ako je jedini kriterij broj potpisa - objašnjava. Stoga drži da predsjednica treba svakako povjeriti mandat nekome od kandidata čak i ako se Most ne odredi.

- U tom bi slučaju trebala pitati tko podržava relativnog pobjednika i ako se pokaže da on ima određenu potporu, njemu bi trebala prvom dati priliku da pokuša sastaviti Vladu. Ako se, pak, svi izjasne da ne mogu s relativnim pobjednikom, onda daje šansu drugoj strani - ističe prof. Čular.

Kada bi, dodaje prof. Barić, mandat dala bez dokaza o raspolaganju većinom, Kolinda Grabar-Kitarović bi morala jako dobro obrazložiti zašto je mandat dala baš toj osobi.

- Povjeravanje mandata bez potpisa odnosno čvrstih dokaza o većini bilo bi jako na rubu ustavnosti – upozorava.

Odgovornost Mosta

Stoga smatra da je prvenstveno odgovornost na Mostu i da bi se oni trebali odrediti kome su od dvije opcije bliži.

- Cijelo vrijeme predstavnici Mosta govore o principijelnosti i preuzimanju odgovornosti, a upravo se oni toga ne drže. Oni su ti koji izazivaju krizu, a ne predsjednica – objašnjava prof. Barić. Jer ako bi, objašnjava, Most samo rekao da je bliži jednoj od opcija, Kolinda Graba-Kitarović bi toj strani mogla dati mandat.

- To ne mora značiti da će Most na kraju sastaviti Vladu s tom opcijom. Možda se nakon 30 dana ne uspiju dogovoriti, pa mogu pokušati s drugom stranom, ali trebaju preuzeti odgovornost - dodaje.

Premda Ustav nigdje ne propisuje rokove za trajanje konzultacija prof. Barić tvrdi da konzultacije ne mogu trajati vječno.

- Ako i nakon drugog ili možda trećeg kruga konzultacija bude ista ovakva pat-pozicija predsjednici ne bi preostalo drugo nego raspisati nove izbore. Pa ne mogu se konzultacije odugovlačiti unedogled.