ORIGINALNA IDEJA

Ako ovo ugledate, ni slučajno ne dirajte! Splitska profesorica otkriva o čemu se radi, nikad ne biste pogodili

Inkubator za lignje napravljen je od ekoloških materijala, doslovce za nula eura jer mi nemamo svoja sredstva, kaže Marijana De Marchi

Jajne trake lignje

 Božidar Vukičević/CROPIX

Pomorska škola u Splitu i ekološka grupa "Zdravo more" uspjeli su ponovno pridonijeti znanosti i to za nevjerojatnih nula eura! I ovoga puta njihova ideja bila je originalna, pa su učenici ribarsko-nautičkog smjera uz pomoć profesorice Marijane De Marchi konstruirali vlastiti inkubator za lignje.

image

Učenik provjerava jajne trake lignje

Božidar Vukičević/CROPIX

- U prosincu smo uz obalu na konopima uočili jajne trake, a kroz razgovor s ljudima, pa čak i s dugogodišnjim lignjolovcima, shvatili smo da građani uopće ne znaju da se radi o jajašcima liganja. Svaka jajna traka u sebi sadrži više od 100 jajašaca, a svaki snop desetak traka pa se trganjem ubije više od 1000 jedinki mladih liganja. Kad se izvale, budu veličine oko pet milimetara pa su pogodne kao hrana drugim ribama, a to znači da mali broj njih preživi i bez dodatnog uništavanja. Baš zato smo odlučili upozoriti javnost da trake ne skidaju, ne vade ih iz mora i ne trgaju - govori De Marchi za Slobodnu Dalmaciju.

image

Profesorica Marijana De Marchi s učenicima grupe ‘Zdravo more‘

Božidar Vukičević/CROPIX

Lignje se, nažalost, ne mogu uzgajati u komercijalne svrhe, zahtijevaju velike bazene jer su brzi plivači i posebnu vrstu hrane. Učenici Pomorske škole željeli su očuvati jedinke lignje u njihovu prirodnom okruženju. Ženka lignje može položiti i do 6000 jajašaca, ali na jednom snopu ne moraju se nužno nalaziti jajne trake samo jedne lignje pa samim time nije nužno da se sve lignje iz jednog snopa polegnu u isto vrijeme.

- Inkubator je napravljen od ekoloških materijala, doslovce za nula eura jer mi nemamo svoja sredstva, ne možemo napraviti čudo u našoj maloj učionici, ali imali smo želju na neki način pridonijeti znanosti. Koristili smo jednu plastičnu bocu u koju smo stavili jajne trake. Na boci smo probili rupice, a na vrh stavili gazu radi cirkulacije mora. Lignje se izvaljuju, rastu, imamo već neke primjerke od jednog centimetra, a kad projekt završi, sve ćemo ih vratiti u more - objašnjava profesorica De Marchi.

Dio paraličinki liganja proučavali su pod mikroskopom, a kaže da su učenici bili oduševljeni.

- Pod mikroskopom proučavamo anatomiju, razvojni put paraličinki, već kod njih je moguće uočiti crnilo. Promatrali smo čak i otkucaje srca, treperenje lignjina plašta, micanje krakova - kaže.

image

Plastenjak, Phallusia mamillata

Božidar Vukičević/CROPIX

Neka cijeli ovaj svijet

Trenutno rade i na novom projektu, snimaju kadrove za dokumentarac s kojim će sudjelovati u natječaju koji organizira Srednja.hr, a zadatak je prikazati demokratičnost mladih u društvu. Video će sastaviti i od vlastitih videouradaka koje su snimili na različitim ekološkim akcijama kao što je i akcija "Postani čuvar Jadranskog mora".

- Kroz cijeli video naša učenica, koja ujedno pohađa i Glazbenu školu Josipa Hatzea, pjeva stihove iz poznatog mjuzikla ‘Jalta, Jalta‘. Pokušavamo i emocijama i našim primjerom utjecati na društvo, a posebno na mlade jer upravo na njima svijet ostaje. Koristimo naš glas za očuvanje planeta, prirode, a osobito našeg Jadranskog mora. Pitanje je koliko možemo utjecati na starije, a na mlađe, kako se čini iz dosadašnjeg iskustva, sigurno utječemo - naglašava De Marchi.

image

Marijana De Marchi

Božidar Vukičević/CROPIX

Dosad je ekološka grupa "Zdravo more" sudjelovala u velikom broju akcija, a, među ostalim, branili su i boje Republike Hrvatske na natjecanju u Strasbourgu kroz priču o ekologiji. Grupa se sastoji od 30 učenika, a dijeli se na dvije podgrupe. Jednu čine licencirani ronioci, a drugu isključivo učenici ribarsko-nautičkog smjera. Inače, ovaj smjer u Hrvatskoj jedino i postoji u Pomorskoj školi Split, piše Slobodna Dalmacija.

Učenici dronom snimaju podvodni svijet Jadranskog mora pa i te snimke koriste za razne dokumentarce, a jedan od njih je trenutno moguće pogledati u Prirodoslovnom muzeju. Napravili su i interaktivnu kartu s 0,3, pet i deset metara dubine na mikrolokaciji oko ACI marine. Sve ovo rade financirajući se samo kroz donacije i suradnju s partnerima iz ribarske i nautičke branše. Već je njihova prva ekoakcija imala ogroman uspjeh.

- Naš prvi projekt dogodio se prije četiri godine, a njegov cilj bio je da mladi pokažu kako mogu pridonijeti lokalnoj zajednici. Naši učenici odlučili su napraviti akciju za cijelu širu javnost, a ne samo za naše sugrađane. Ljudi su trebali poslati fotografije uklonjenog otpada s plaža ili iz mora, ako je bilo moguće. Trebalo je slikati minimalno deset uklonjenih predmeta, a mi smo im zauzvrat poklanjali narukvice sa srebrenim privjescima nautičkih motiva. Javljali su nam se iz Dalmacije, s otoka, pa čak i iz unutrašnje Hrvatske... Fotografirali su nam predmete koje su uklonili iz rijeka. Ovom akcijom uklonjeno je čak 1000 predmeta iz prirode - kaže profesorica, uz poruku da više cijenite svaku lignju na svom pjatu!

image

Jajne trake lignje

Božidar Vukičević/CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:45