ANALIZA JUTARNJEG LISTA Zašto Hrvati, Slovenci i Srbi ne žele fleksibilnije tržište rada?

Koji dan nakon što se srpski premijer Aleksandar Vučić požalio američkim novinarima da je provoditi reforme na Balkanu “gore od pakla”, njegove riječi potvrdio je potres u vladi Srbije: ostavku je dao ministar financija Lazar Krstić, mladi stručnjak kojeg je Vučić u proljeće 2013. vratio iz New Yorka.

Nemogući uvjeti

- Tražio sam od premijera nemoguć program za naše uvjete: smanjenje mirovina od najmanje 20 posto, smanjenje plaća od najmanje 15 posto, otpuštanje minimalno 160.000 zaposlenih u javnom sektoru te povećanje cijene struje 30 posto - rekao je Krstić na odlasku. To je bilo previše i za ultrapopularnog Aleksandra Vučića, koji dosad nije iskoristio svoj izniman rejting za povlačenje nepopularnih mjera.

Svako smanjivanje radnih i socijalnih prava u bilo kojoj zemlji regije dočekuje se pravim ratom, no ako bi netko morao imati političku snagu za takve poteze, to je Aleksandar Vučić, čija je stranka na prošlim izborima osvojila natpolovičnu većinu.

Upravo kao najavu odlučnih reformi Vučić je lani uveo u vladu nestranačke stručnjake Krstića i Sašu Radulovića: srpski ministar gospodarstva Radulović izdržao je samo do siječnja i otada žestoko kritizira vladu zbog izostanka reformi.

No, Vučić tvrdi da od reformi nisu odustali pa bi zakon o radu koji je još Radulović spremao ovog tjedna konačno trebao biti usvojen, jer Vučić ima uvjerljivu parlamentarnu većinu. Ali ima je i Zoran Milanović pa je ipak povukao iz procedure prijedlog zakona o radu koji je u veljači prošao prvo čitanje i nakon žestokih otpora sad u Sabor vraća blažu verziju.

Srpski prijedlog zakona o radu ne predviđa ni znatnije povećanje radnog vremena na 60 sati ni zapošljavanje preko agencija i iznajmljivanje radnika, što je u Hrvatskoj prvotno izazvalo najviše buke. U Sloveniji je Alenka Bratušek odlučno spasila banke i izvukla zemlju iz bankrota, ali se nije usudila na reformu tržišta rada: od propasti Pahorove mirovinske reforme, koja je sa 70 posto glasova odbačena na referendumu u lipnju 2011., nijedna se vlada u Sloveniji nije usudila dirnuti u prava zaposlenih i umirovljenika, osim što je zamrznut rast plaća i mirovina. U Bosni i Hercegovini došlo je do masovnih prosvjeda čim su se počele najavljivati izmjene zakona o radu.

Minus od 600 mil. eura

- U Srbiji tvrde da reforme neće stati zbog ostavke ministra. Krstić je otišao zbog presporih proračunskih rezova, no to ne znači da su reforme u Srbiji zaustavljene - ističe ekonomski analitičar Miša Brkić. Zakon o radu i mirovinskom osiguranju ubrzo bi trebali slijediti druga dva zakona iz reformskog paketa, o stečaju i privatizaciji, te onaj o izgradnji i građevinskim dozvolama.

- Spor između ministra i premijera nastao je zbog fiskalne konsolidacije, odnosno oko iznosa i brzine proračunskih ušteda - tumači za Jutarnji beogradski analitičar Miša Brkić. Krstić ima podršku eksperata kad upozorava da Srbija do kraja godine mora smanjiti potrošnju za 600 milijuna eura jer će inače bankrotirati. I Vučić je rekao da se on slaže s mjerama koje je predlagao Krstić, MMF i Svjetska banka, ali ističe da ih ne može primijeniti u praksi.

- Nisam mogao prihvatiti njegov prijedlog o smanjenju penzija za najmanje 20 posto jer te mjere morate primijeniti na žive ljude koji to ne mogu podnijeti - požalio se Vučić.

Rezovi su neminovni pa Krstićev nasljednik već najavljuje smanjenje plaća i penzija za 10 posto. - Insajderske informacije kažu da je Vučić spreman sada rezati 10 posto, a ako se pokaže da nije dosta, onda još toliko krajem godine. To je kao da mačku režete rep dva puta - slikovito će Brkić.

Gubitak konkurentnosti

Krstić je više puta upozoravao da plaće odmah treba smanjiti 15 do 20 posto, a mirovine za 20 do 25 posto, no pitanje je koji bi političar to preživio. Zahvaljujući visokom rejtingu i političkoj vještini, Vučić je postigao opći konsenzus oko neophodnosti reformi i rezova, no ipak oklijeva. Srpski poslodavci podržavaju novi zakon, ali upozoravaju da će vrlo brzo trebati nove promjene. - Smatra se da će Hrvatska i Makedonija i dalje ostati konkurentnije od Srbije na području radnog zakonodavstva - ističe Brkić. Protiv zakona su dvije središnjice i Demokratska stranka.

- Bivši predsjednik DS-a Zoran Đinđić sad se okreće u grobu jer takav je zakon on predlagao prije nego što je ubijen - kaže Brkić.