PREDLAŽU SASVIM NOVI POREDAK

ANALIZA STRUČNJAKA 'Jasno je da porezni sustav mora biti jednostavniji radi investitora'

Ekonomski eksperti slažu se da je naš način oporezivanja prekompleksan i zbunjujuć
 Davor Pongračić/CROPIX

Dok ministar financija Boris Lalovac razmatra mogućnost izmjene poreza na dohodak, uključujući ukidanje najveće stope od 40 posto, premijer Zoran Milanović je tek ponovio da do kraja mandata neće biti novih poreza. U izjavi za Media servis ipak je iznio svoje razmišljanje o poželjnom poreznom sustavu i smjeru u kojem Vlada želi ići.

Američki sustav

- Između jednog američkog sustava koji je strahovito kompliciran, i nekakvog sustava Istočne Europe koji je preprost i prejednostavan i ne odgovara zahtjevima društva i društvenoj pravdi, ja sam za jedno srednje rješenje koje će uzeti u obzir i jedno i drugo. Dakle, da one koji imaju se dobro oporezuje, da se ne živi od rente, da se to destimulira, ali da se ljude opet ne uništi. Da se ne ubije poduzetnički duh - kazao je premijer i dodao.

-U skladu s tim ćemo i razgovarati i možda podnositi neke prijedloge, dakle, i da se rastereti ljude, i da se rastereti rad, da se nekakvoj srednjoj klasi koja nije bogata i neće nikada biti bogata, ali možda zarađuje više, izuzimam tu političare koji će biti drugačije tretirani, da se tim ljudima da malo više daha, da imaju možda neku kunu više za potrošiti, koja će umjesto u proračunu zavraiti u njihovom džepu.

Manje olakšica

Iako se političari vole baviti porezima i često pribjegavaju izmjenama, stručnjaci smatraju da je najbolji porezni sustav koji je jednostavan i stabilan. U početku je tako i bilo. Kada je 1994. godine postavljen novi porezni sustav, bio je vrlo jednostavan što znači da je bilo malo poreznih stopa i malo izuzeća.

Međutim, već krajem ‘90-ih godina počelo je njegovo ‘kompliciranje’, uvođenje više stopa PDV-a, poreza na dohodak i dobit, uvodila su se i ukidala brojna porezna izuzeća. Što je uopće cilj poreznog sustava? Vjekoslav Bratić, znanstveni suradnik s Insituta za javne financije naglašava da je to uvijek prikupiti što više prihoda uz što manji trošak.

-Ako je tome tako, onda je jasno da porezni sustav mora biti jednostavan, a to znači imati što manje izuzetaka, olakšica i diferenciranih stopa, što širu poreznu osnovicu i što niže porezne stope, kaže Bratić. Pritom ističe da Institut za javne financije to ponavlja od kraja ‘90-ih godina kada se sustav počeo narušavati.

To najbolje potvrđuje slučaj PDV-av koji ima više međustopa. Unatoč povećanju osnovne stope s 23 na 25 posto, više ne donosi veće prihode. Jedna od najviših stopa PDV-a u Europi postaje preveliko opterećenje za potrošnju i prihodi padaju. Uvođenje više stopa i izuzeća komplicira i poskupljuje porezni sustav, smanjuje poreznu bazu, a na koncu i prihode proračuna.

Stopa od 40 posto

Iako građani i političari preferiraju poreznu progresivnost, jer znači da bogati trebaju platiti više i da je pravednija, stručnjaci su opet skloniji jednostavnim rješenjima. U slučaju poreza na dohodak, Hrvatska također ima jedno od najvećih opterećenja, pri čemu najviša stopa od 40 posto zahvaća već bruto primanja od 8800 kuna, a to znači mahom visokoobrazovane ljude u sustavu.

Zaštita siromašnih

Stoga među ekonomistima gotovo vlada konsenzus da porez na dohodak ima prerano izražene progresivne stope oporezivanja te da bi trebalo promijeniti na način da se razvuku porezni razredi, a da se istodobno poveća neoporezivi dio plaće kao zaštita najsiromašnijih.

Sandra Švaljek, bivša ravnateljica Ekonomskog fakulteta koja se godinama bavila fiskalnom politikom, smatra da se i u jedinstvenoj stopi poreza može postići progresivnost, i to povećanjem neoporezivog dijela dohotka. Ako siromašnima treba pomoći, smatra se da je mnogo učinkovitije to raditi direktinim isplatama iz proračuna, umjesto kroz porezna povlastice.

Poslovna klima

Jednostavniji porezni sustav i niže porezne stope su atraktivniji i za ulaganja jer polovanje čini jednostavnijim, povećava konkurentnost, smanjuje porezno opterećenje pridonosi stvaranju dobre poslovne klime. Stoga, kada je u pitanju porezna reforma Bratić smatra da je najuputnije vratiti se sustavu iz sredine ‘90-ih godina kada je bio dobro strukturiran i jednostavan, za razliku od sadašnjeg koji je kompliciran, skup i neefikasan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 18:49