Antun Vujić: ‘Dronovima i satelitom kontrolirat ćemo kako se troše poticaji‘

Od početka godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobila je novog ravnatelja, Antuna Vujića. Taj 51-godišnji diplomirani inženjer poljoprivrede ima dvadesetogodišnje iskustvo rada na potporama u poljoprivredi te na području gospodarstva, lovstva i šumarstva, a radio je i na uvođenju sustava digitalne evidencije zemljišnih parcela u Hrvatskoj.

Posljednje je četiri godine bio zamjenik ravnatelja APPRRR, a prethodno je sedam godina uspješno vodio regionalni ured Agencije za plaćanja u Virovitičko-podravskoj županiji, dok je prije toga sedam godina bio pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji.

Razgovor smo počeli aktualnim problemom koji se nametnuo u medijima.

Gospodine Vujić, čestitam na imenovanju na mjesto ravnatelja APPRRR-a početkom godine. Dok se još tinta nije osušila na vašem rješenju na ovo mjesto, objavljeno je da ste i vi u svojevrsnom sukobu interesa jer OPG vašeg oca dobiva poticaje. Zbog tih obiteljskih veza prozivali su i vašu prethodnicu Matildu Copić. Kako vi vidite tu situaciju, je li ona neuobičajena u EU?

- Prije svega zahvaljujem na čestitkama te ističem da sam ponosan što mi je pruženo povjerenje za obavljanje te vrlo odgovorne funkcije. Što se tiče prozivke koju spominjete, drago mi je da još jednom imam priliku istaknuti da Agencija za plaćanja radi u skladu s iznimno strogim i preciznim pravilima, pri čemu su kriteriji za dodjelu svih vrsta potpora jasni, transparenti, objavljeni i svima javno dostupni na našim mrežnim stranicama.

Ista ta pravila nisu zaobišla ni OPG mog oca koji je prije 40 godina počeo proizvoditi duhan i koji 40 godina dijeli sudbinu ostalih proizvođača duhana, kao i svih ostalih poljoprivrednika, pa mu je poljoprivreda i proizvodnja duhana postala način života, a ja sam sve svoje slobodno vrijeme i većinu godišnjih odmora proveo pomažući mu u tim poslovima. Nažalost, moj otac zbog godina i zdravstvenog stanja više nije u mogućnosti proizvoditi duhan, niti se baviti poljoprivredom, pa će ove godine sigurno odustati od poljoprivredne proizvodnje.

Znači li to da eventualnog sukoba interesa ne bi ni bilo?

- Što se tiče potencijalnog sukoba interesa, moj otac je na jednak način kao i više od 100.000 ostalih poljoprivrednih gospodarstava, ostvario pravo na izravne potpore. Podaci o isplatama također su javni i dostupni, a sve ostale informacije mogu se zatražiti putem službenih kanala komunikacije. Hrvatska pritom slijedi praksu u EU gdje vlada osnovno načelo da dužnosnik ni u kojem slučaju svoj privatni interes ne smije stavljati iznad javnog.

U kakvom stanju ste preuzeli Agenciju? Što kaže statistika u korištenju fondova EU?

- Agencija za plaćanja je samo u 2020. godini isplatila 7,07 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od toga se 3,27 milijarda kuna odnosi na mjere ruralnog razvoja, a gotovo 3,2 milijarda kuna na izravna plaćanja.

Ukupne isplate iz Programa ruralnog razvoja RH dosegnule su tako 63%, odnosno s početnih 4,68% u 2015. godini postotak isplata povećao se 13 puta. Time se, što se tiče uspješnosti provedbe PRR RH, ove godine svrstavamo na 18. mjesto na razini EU i tako pokazujemo bolje rezultate i od nekih 'iskusnijih' i 'starijih' država članica, dok smo na razini RH najuspješniji program koji se financira iz EU.

Isplaćeno je i gotovo 89 milijuna iz "vinske" omotnice; 11,6 milijuna za školsku shemu; 14,8 milijuna za pomoć pčelarima; 218,4 milijuna kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te 385 milijuna kuna dodatne nacionalne potpore.

Vaša je prethodnica napravila znatne iskorake u pojednostavljenju administrativnih zavrzlama u prijavama za fondove. Kako planirate olakšati put da te mjere poljoprivrednici mogu lakše ostvariti?

- Jedna od pogodnosti koju poljoprivrednici već koriste je elektronička poljoprivredna iskaznica koja omogućuje elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu. Njome se osigurava brža administrativna obrada i isplata izravnih potpora.

U 2020. godini počela je i implementacija monitoring sustava nadzora površina, tj. priprema za novo razdoblje koje zahtijeva sveobuhvatni IT razvoj sustava u svrhu kontinuiranog praćenja poljoprivredne aktivnosti i to korištenjem podataka sa satelita Sentinel. U 2020. godini počeo je reinženjering Agroneta koji se nastavlja 2021. godine, a omogućit će uključivanje brojnih potrebnih elemenata.

S obzirom na to da se nalazimo na pragu novog programskog razdoblja, uz razvoj platformi na kojima radimo, nastojat ćemo održati što više edukacija kako bi svi naši korisnici na vrijeme bili upoznati s novostima i mogućnostima koje im se nude.

Tu su sad i nove prilike koje nudi EU za sanaciju proizvodnje zbog potresa i pandemije. Kome se sada otvaraju mogućnosti i u kojim mjerama?

- Radi ublažavanja posljedica pandemije Vlada RH donijela je brojne mjere koje provodimo još od proljeća 2020. godine. Osigurana su dodatna sredstva za pomoć vinarima; sektoru tovnoga govedarstva, sektoru tovnog svinjogojstva, sektoru ovčarstva te malim mljekarama koje su osobito bile pogođene nemogućnošću plasiranja vlastitih proizvoda.

Također, uz Mjeru 21 iz PRR-a osigurano je 360 milijuna kuna, a namijenjena je za rješavanje problema s likvidnošću s kojom se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća. Korisnicima s ugroženih područja ranije je isplaćena prva rata izravnih plaćanja i mjere ruralnog razvoja u iznosu od 93 milijuna kuna.

Jeste li tražili dodatni novac za pomoć iz EU?

- Ovaj je tjedan održan sastanak Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU na kojem je ministrica Vučković izvijestila o potresima u Hrvatskoj te izrazila potrebu za dodatnim mjerama pomoći kao što su: avansna isplata izravnih potpora u iznosu do 85 posto prije 16. listopada - i to prije provedbe kontrole na terenu, izuzeće od obaveza vezanih uz zelena plaćanja te produljenje rokova za dovršetak investicija iz PRR.

Raspolaganje europskim novcem u sljedećim godinama uvelike će ovisiti o eko shemi i zaokretu koji najavljuje nova šefica EU Ursula von der Leyen. Kako ćemo iskoristiti tu priliku?

- U okviru Zajedničke poljoprivredne politike za novo programsko razdoblje od 2021. - 2027. za Hrvatsku je ukupno osigurano 5.027,70 mlrd eura. Ministarstvo poljoprivrede podržava smjer prijedloga te se zalaže za potrebu dobrovoljne primjene eko sheme, odnosno na svakoj državi članice je da razradi i primijeni mjere koje najbolje odgovaraju njezinim specifičnim potrebama. Agencija za plaćanja spremna je provesti bilo koju mjeru tzv. zelenog plana, uključujući eko sheme. Uz postojeći geoinformacijske sustave kao što su Geoprostorni Jedinstveni zahtjev, Arkod sustav, Prostorne višestruke provjere, prostorna analiza višegodišnje obveze te kontrole na terenu, Agencija razvija i spomenuti monitoring sustava te na taj način postiže potpunu spremnost za provedbu zajedničke poljoprivredne politike. Osim toga, stječe iskustva u implementaciji provedbe sličnih 'zelenih' potpora, kao što su potpora za ekološki uzgoj, zeleno plaćanje ili agrookolišne mjere.

Kakve su još promjene u kontroli trošenja potpora?

- Osnovni zaokret u dodjeli potpora je prijelaz s kontrole kriterija na kontrolu postizanja rezultata u okviru zadanih ciljeva poljoprivredne politike. Za tu promjenu u tijeku je razvoj sustava za nadzor poljoprivredne proizvodnje - MONITORING, koji će dodjelu potpore vezati isključivo uz utvrđenu poljoprivrednu aktivnost korisnika i to uz najnovije tehnologije, kao što su satelitske snimke, geotagirane fotografije, snimke dronova i slično.