
Obrambeni sustav je kompleksan i slojevit, pogotovo u ovim osjetljivim vremenima. Potrebno je vrijeme i kontinuirani rad da bi sustav bio spreman za buduće izazove, rekao je ministar obrane Ivan Anušić u gostovanju u HTV-ovom Dnevniku, gdje je govorio o naoružavanju Hrvatske i Europe te izazovima pred kojima se nalazi NATO.
Nedavno u Parizu su dogovoreni ključni koraci za unapređenje hrvatskog obrambenog sustava, uključujući zajedničku nabavu haubica i sustava protuzračne obrane, prenosi HTV. Anušić je istaknuo da će to biti samo jedan od koraka u dugoročnom procesu izgradnje i modernizacije sustava, koji mora biti kompatibilan s postojećim sustavima i prilagođen svim potrebama.
Kad je riječ o naoružavanju Europe, rekao je da izgradnja sustava obrane traje dugo, te da će Europi trebati tri do pet godina da bude spremna za sve izazove koji će danas-sutra biti pred njom. Smatra da je NATO savez "stabilan" te podsjetio da je članak pet samo jednom bio aktiviran, nakon napada na Ameriku 11. rujna 2001. godine.
- To je vojna organizacija u kojoj ne bi trebalo i neće biti upitno hoće li NATO-ove članice podržati i štititi bilo koju zemlju koja je ugrožena od strane bilo kojeg napadača. Ja ne mogu ni zamisliti, ni vjerovati da NATO to ne bi učinio i da NATO neće reagirati ili neće pomoći zemljama koje budu napadnute. Mi smo članica NATO-a, ali to ne znači da možemo spavati i čekati da nas netko drugi riješi problema. Mi moramo biti spremni, snažni, jaki i biti sposobni braniti se, a NATO članice i NATO savez će u tome pomagati - rekao je Anušić.
PROČITAJTE VIŠE > Švedska prelomila, deseci milijardi eura slijevaju se u vojsku: Imaju plan do 2035., jedan sustav je prvi prioritet!
Dodao je i kako su Poljska i baltičke zemlje vrlo zabrinute zbog Rusije.
- Nalaze se na geostrateškom položaju koji je izuzetno nepovoljan. To su male države s velikim brojem stanovnika koji su Rusi i ne znaju što ih čeka sutra. Oni uz Poljsku najviše rade na ulaganju u obranu, na pripremi svog stanovništva na eventualnu intervenciju, bilo izravne agresije ili kakvog hibridnog rata od strane Rusije.
Poziv za vojnu evidenciju, a ne za vojni rok
Ukrajina, ističe, trenutačno vodi bitku za cijelu Europu.
- Ukrajina u ovom trenutku igra ulogu Vukovara 1991. Kada je Vukovar držao na distanci srpsku vojsku, ostatak Hrvatske se pripremao, naoružavao, ustrojavao i dobio dovoljno vremena da se pripremi za ono što je krenulo. Ukrajini se mora pomoći, ona mora preživjeti i pobijediti. Ogromno je pitanje što bi bilo danas u Europi da je Ukrajina prije tri godine pala.
Komentirao je i potpisivanje Deklaracije o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova, ponovivši već izrečene tvrdnje da je "davno prošlo vrijeme kada je Zagreb išao pitati Beograd što mi smijemo, a što ne smijemo".
- Mi imamo samostalnu neovisnu državu, članica smo EU-a, NATO-a, svih svjetskih asocijacija i Hrvatska će potpisivati sporazume s kime ona bude procijenila da treba potpisivati. Potpisivanje sporazuma s Albanijom i Kosovom, nije nikakva koalicija protiv bilo koga, niti protiv bilo čega, nego naprosto suradnja koja će se nastaviti i razvijati dalje.
Kad je riječ o pozivima za vojsku o kojima se pisalo u posljednje vrijeme, objasnio je da se radi o pozivima za vojnu evidenciju, a ne za vojnu službu.
- Oni nisu dobili poziv za vojsku, oni pune 18 godina i dobili su poziv za vojnu evidenciju. To je praksa koja traje od samostalnosti Republike Hrvatske, uvijek je bilo tako i bit će u budućnosti. Prvi pozivi za temeljno vojno osposobljavanje bit će upućeni u ljeto, s početkom obuke u jesen.
Na kraju je istaknuo kako se poboljšava odnos između Vlade i predsjednika Zorana Milanovića.
- Postoje komunikacijski kanali. Situacija je preozbiljna i u svijetu i u Europi i u Hrvatskoj. Bitne stvari i odluke su na stolu i svi zajedno moramo raditi na sigurnosti i pripremiti Hrvatsku za budućnost kakva god ona bila. Moramo biti spremni za bilo koju vrstu ugroze. Nema mjesta panici, Hrvatska ni od koga nije izravno ugrožena, ali moramo biti spremni.
Komentari
0