ALARM

APOKALIPTIČNO UPOZORENJE Prvi red do mora čeka crni scenarij: More će do 2050. potopiti dijelove Dalmacije, šteta će se brojiti u milijardama

 Nikša Duper / CROPIX

Do 2050. Dalmacija će se suočiti s ozbiljnim rastom razine mora, a štete koje će nastati mogle bi se mjeriti u milijardama, piše Slobodna Dalmacija.

Jesmo li spremni na ono što klimatske prilike donose na području Kaštelanskog zaljeva, što poduzeti kako bi se smanjile očekivane štete koje će nastati rastom razine mora u sljedećim desetljećima, tek su neka od izlaganja koja su se mogla čuti na predavanju pod nazivom 'Kaštelanski zaljev na udaru klimatskih promjena' koje je u organizaciji Rotary kluba-Kaštela održano u dvorcu Vitturi.

Zadar, 061116.
Duz obale Jadrana ovih je dana uzburkano - jugo podize velike valove, pa ne samo da je opasno biti na otvorenom moru, vec moze lose proci i onaj tko proseta obalom ili rivom.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
Jure Mišković / CROPIX


'Poplavna dolina Kaštelanskog zaljeva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast razine mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 četvornih kilometara, a 2100. godine - više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaljev definitivno zauzima prvo mjesto', kazala je mr. sc. Željka Škaričić, ravnateljica PAP/RAC.

Procjene ugroženosti stanovništva otkrivaju zastrašujuće podatke. U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200.

Troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaljeva s današnjih bi se 2,5 milijuna eura, u slučaju da se ništa ne poduzme u prilagodbi klimatskim promjenama, mogli popeti na 74, odnosno na čak 790 milijuna eura godišnje na kraju stoljeća, prenosi Slobodna Dalmacija.

Kastel Luksic, 151216. 
Predavanje u dvorcu Vitturi Kastelanski zaljev na udaru klimatskih promjena.
Veceras je zapocet serijal predavanja cetvrtkom u dvorcu Vitturi, a danas se odrzava predavanje o Klimatskim promjenama na Mediteranu.
Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX
Zvonimir Barišin / CROPIX

A koji je razlog ovim promjenama? Željka Škaričić i voditeljica programa mr. sc. Daria Povh Škugor pojašnjavaju:

'I obala i morski okoliš Sredozemlja, kao i Jadrana, desetljećima su već izloženi različitim snažnim štetnim pritiscima, uzrokovanim, među ostalim, pretjeranom urbanizacijom, izgradnjom uz obalu, onečišćenjem, zagađenjem, turizmom, opterećenjem prirodnih resursa, prvenstveno vodnih i - možda prije svega - nekoordinacijom među različitim sektorima, lokalnim, regionalnim i državnim tijelima i institucijama.

Kad te koordinacije nema - ništa ne funkcionira. Jedno od najvećih opterećenja obale jest urbanizacija, gradnja 'prvi red do mora': od šezdesetih godina do danas broj stanovnika u Hrvatskoj narastao je za samo tri posto, a sagrađeno je četiri, vjerojatno i pet puta više građevina nego što su zajedno izgradile sve prethodne generacije', tvrde Škaričić i Povh Škugor.

Demografske procjene govore o daljnjem padu broja stanovnika u Hrvatskoj, no prostorni planovi dopuštaju deseterostruko povećanje urbaniziranosti obale u odnosu na šezdesete godine, uz najveću gustoću gradnje u zoni najbližoj moru - upravo onoj koja je istovremeno zona najvećeg rizika povezanog s rastom razine mora.

A upravo u toj zoni - prvi red do mora, u Kaštelima bi se - u svrhe sprječavanja podizanja razine mora pod hitno trebalo krenuti s izgradnjom obalne infrastrukture. Upozorio je na to Vedran Petrov, ekspert za obalno inženjerstvo.

'Izgovori kako nema novca za izgradnju obalne infrastrukture ne drže vodu. Novca za takve projekte ima u Europskoj uniji - njezinim fondovima, samo ih treba znati povući. Problem Kaštela i zaljeva leži u činjenici da se na tom području odavno nije ulagalo u obalnu infrastrukturu, a problem je i s oborinskom odvodnjom. Svi zajedno, počevši od Grada Kaštela, županije i države, moraju se hitno pokrenuti i započeti s uređenjem obale kako bi se zaštitilo stanovništvo, ali i materijalna i povijesna dobra', naglašava Petrov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:55