‘Banožić govori u svoje ime, opoziv nije ni tražio. Milanović primitivno vrijeđa, neka se skulira‘

Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je u utorak u Glasgowu sukob predsjednika RH Zorana Milanovića i ministra obrane Marija Banožića u Vukovaru. Odgovorio je na pitanje što misli o Banožićevoj tvrdnji kako Milanovića treba opozvati.

- On to nije rekao, to o opozivu, nisam imao vremena pratiti sve te izjave, ali zamolio sam Marka da to pogleda, to je derivirano u naslove... Teme o kojima govorite ostavljamo za Zagreb, za razgovor 9. studenog kada je Vijeće za obranu i Vijeće za nacionalnu sigurnost, da vidimo kakvi su to problemi ako ih ima i da ih riješimo ako nije riječ o politizaciji vojske od strane predsjednika. Želim to čuti izravno i pokušati riješiti problem. Kad je Milanović bio premijer smanjivali su sredstva za vojsku, u mom mandatu HV ima veći proračun, bolji položaj, vraćena je vojska u Vukovar, Ploče, Sinj, Varaždin, donesena je odluka o nabavi višenamjenskih borbenih aviona. Naša ulaganja u policiju i vojsku se malo čime mogu usporediti, rekao je Plenković.

- To kontinuirano stavljanje konteksta protuzakonitog ponašanja i privatiziranja vojske od strane Milanovića, izjave su na razini koje još nismo vidjeli. Ovako primitivno, brutalno vrijeđanje sugovornika na najnižoj razini, gdje HDZ zove nacističkom strankom, a ministra zove da je opušak... Mogao bih iznijeti najgoru tiradu uvreda. Ali, Vlada se bavi odgovornim temama, uskoro je rebalans proračuna, neću se baviti nekim kome je očito dosadno... HDZ i Vlada poštuju vojsku, ulažemo, Banožić je svakim napadom čvršći u Vladi. Neka se Milanović malo skulira do 9. studenog i onda ćemo vidjeti o čemu se radi i može li se nastaviti suradnja. Javnost treba biti zabrinuta i snažno osuditi kršenje zakona od strane predsjednika, Zakona u sudovima. Treba snažno reagirati, pasti u nesvijest od šoka da predsjednik ne čestita Dan državnosti, ne reagira, 30. svibnja, Dan neovisnosti 25. lipnja. Važno je da to ne svedemo u kontekst prepirke, suradnje, moramo ga nazvati pravim imenom - kazao je Plenković.

Odgovorio je i na pitanje o Banožićevoj tvrdnji da je zatražio ostavku načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja, što je Hranj opovrgnuo.

- Banožić daje izjave u svoje ime. Moramo sve raščistiti na Vijeću 9. studenog. Milanović Hranja očito bolje poznaje. Može i na trepavicama stajati, nije on taj koji će odlučivati tko će biti u mojoj Vladi. Ovakva vrsta uvreda, ako vam netko pola sata prije kaže da je opušak, ne vjerujem da će ga hvaliti nakon toga - rekao je između ostalog premijer.

Osvrnuo se i na situaciju u BiH.

- Ljuti zagovornik Željka Komšića, a to je za Hrvate u BiH bitno, je Milanović. Odlazio je u Sarajevo i snažno podržavao Komšića na skupovima za člana Predsjedništva. Sada transformirani Milanović, koji je valjda najbolji frend s Dodikom, to zaboravlja, ali Hrvati u BiH to znaju, oko jednakosti, oko nastojanja da se nađe rješenje, tko će poštivati Dayton, pravo da Hrvati biraju legitimnog predstavnika... To nije ljuti zagovornik Komšića nego moja vlada, ljudi koji se bave ovom temom godinama i stalno govore isto, nisu promijenili kapute ni politiku. Govorim Hrvatima da to ne zaborave, da ne smetnu s uma, to je važna tema. Dobio sam kratki rezime Schmidtovog izvješća, upozorio je na tenzije, bojkot institucija, vode se razgovori koje facilitiziraju predstavnici diplomacije kako bi se pronašlo rješenje za izmjenu izbornog zakonodavstva, da se održe izbori kako više ne bi bilo inžinjeringa, pa da Bošnjaci opet biraju hrvatskog člana predsjedništva BiH. To ću i Milanovića pitati 9. studenog, da pojasni kako se transformirao - dodao je premijer.

- Neki dan sam u Bruxellesu rekao, rasprava je bila o BiH, svjesni smo opasnosti da zemlja ne funkcionira normalno. Cilj Hrvatske je poštovati BiH kao samostalnu zemlju, da se anomalija izbornog inžinjeringa eliminira, a ne da se svaki puta može dogoditi jer to nije bio smisao Daytona niti niza aktera 1995. Mi to ne govorimo zadnjih godinu i pol dana nego godinama. Čuo sma da je nekoliko tjedana prije rekao da HDZ nakrcava autobus veleposlanika. On je ovdje kanio parkirati dva propala kandidata SDP-a za župane, jednog u zagrebačkoj, drugog u splitsko-dalmatinskoj Županji. Vidim da je Radmanu danas napao oca, Radmanu je otac komunjara koji je kroz privatizaciju napravio ono ili ono, za Stiera ste čuli. To je nedopustivo ponašanje koje je spustilo sve standardne političke komunikacije. Primitivno divljaštvo je zaštitni znak predsjedanja Zorana Milanovića. Ako se on ovako ponaša, onda je sve moguće, možete čuti najgore uvrede svuda, nema više granica ni kulture dijaloga Ako nekome kaže da je opušak ili čelnik nacističke stranke, neće okrenuti drugi obraz. On forsira konflikt, ali on više nije na dužnosti premijera. Uloga predsjednika je da brine o funkcioniraju svih institucija, ne da vrijeđa, krši zakone, to nije njega uloga. On nije više ni član stanke. On daje naredbe kao da ih daje Grbinu. To neće proći - zaključio je premijer.

Premijer se osvrnuo i na glavu temu sastanka u Glasgowu, a to su klimatske promjene.

Svatko je spreman dati doprinos. Govorio sam sa strane Hrvatske, zemlje koje je na razini EU 4. najbolja po emisijama, ispred nas su Švedska, Rumunjska i Malta, mi smo tu relativno dobri. Rekli smo da ćemo smanjiti emisije na 45 posto što je jako važno. Poslalui smo poruku napuštanja ugljena kao energenta do 2033., to je doneseno u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva i HEP-om, tako da se ostavi dovoljno tranzicijsko razdoblje kako bi transformirali TE Plomin. Hrvatska je, kao zemlja izuzetno bogata šumama, vodom i morem, ima resurse, vrlo je raznolik naš ekosustav, imamo svijest da štitimo prirodu, a gospodarstvo nastojimo učiniti održivim, da nas što manje zagađuje. Ključna je poruka ove konferencije, djelujmo danas kako svijet ne bi bio ugrožen ekstremnim uvjetima, što će dovoditi do drugih kriza, siromaštva i sukoba. Pitanje klimatskih promjena nije samo pitanje zatopljenja nego funkcioniranja svijeta - rekao je hrvatski premijer. Potvrdio je da je krajnji cilj zatvaranje Termoelektrane Plomin 2033. Na razini EU postoji svijest o plinu kao tranzicijskom gorivu, dodao je.

- Želimo što više obnovljivih izvora energije. Ići ćemo fazno i postupati tako da stvorimo preduvjete za nešto što je budućnost svijeta - rekao je.

Priupitan je i o budućnosti nuklearne energije.

- Nuklearna energija najmanje utječe na Co2. Nuklearna elektrana Krško je pored nas već skoro 50 godina, vijek joj je produljen do 2044. godine. U Sloveniji je pokrenuta rasprava da se radi na novoj elektrani i mi ćemo tu kao 50-postotni vlasnik sudjelovati u procesu. Ako ti procesi budu išli u tom smjeru, logično je da Hrvatska koja koristi to energiju nastavi to činiti i u budućnosti. Ne bih rekao da je to preskupa investicija, to su dugoročne, velike investicije. Ako napuštamo fosilna goriva, od nekuda moramo nadomjestiti tu energiju. Udio iz obnovljivih izvora je manji od fosilnih. Pod uvjetom da se u Sloveniji stvori pretpostavka, to je cijeli proces u kojem ćemo sudjelovati - rekao je.

Upozorio je i da klimatske promjene dovode do brojnih katastrofa, uključujući požare.

- Naš doprinos obrani bio je u izgradnji centra za protupožarno djelovanje u Zadru. U ovoj teškoj sezoni, koja je srećom bila manje loša u Hrvatskoj jer nismo imali toliko štete nego prije, ali imala je Turska Grčka, BiH, Italija, slali smo naše zrakoplove, kanadere, dali smo konkretnu pomoć u okviru europskog mehanizma. Nakon jačanja sustava domovinske sigunosri i umrežavanja svih aktera, od vojske, policije, do HGSS-a i crvenog križa, bitno smo osnažili svoje kapacitete. Sustav djeluje vrlo dobro, središte Divulje je vrlo dobro, u realnom vremenu vide se sve lokacije gdje se što događa. Zapovjednici vrlo brzo mogu vidjeti gdje trebaju poslati zračne ili kopnene snage - rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Dodao je i da je Glasgowu razgovarao s nekoliko predstavnika francuske udruge koja se bavi senzibiliziranjem mladih te ljudima slikovito približava koliko su stvari u okolišu povezane.

- U borbi protiv klimatske promjene nisu bitni troškovi nego ulaganja. EU zeleni plan je bio glavna tema. Nečinjenje štete odnosi se na sva pitanja koja su na dnevnom redu. Gubitak vode je problem kojim se suočavamo godinama, Ministarstvo i Hrvatske vode rade na tome. Tog resursa srećom imamo jako puno, on je ključan i dugoročno će biti najbitniji. Ulažemo u sustav vodooppskrbe na svim razinama. Ovoliko ulaganja u aglomeraciju nismo imali nikada. Tek sada dolazimo na jednu razinu kakvu nismo imali, to ćemo nastaviti, s ciljem da što manje pitke vode propada - kazao je premijer.