SLUČAJ PLAGIJAT

'Barišić se poziva na mišljenje odbora koje se njega ne tiče'

 Ronald Goršić / HANZA MEDIA

Ministar znanosti Pavo Barišić puna dva mjeseca negira optužbe za plagijat pozivajući se na mišljenja etičkih tijela Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Splitu. Ona su, tvrdi ministar, odbacila prijave četvorice znanstvenika protiv njega kao neosnovane.

Prema objašnjenju dvojice profesora, bivšeg zagrebačkog rektora Alekse Bjeliša za čijeg je mandata etički savjet razmatrao prijave, i člana ad hoc etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu Tihomira Vukelje, ministrova tvrdnja, međutim, ispada tek polovično točna. Barišić se poziva na mišljenje Etičkoga povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu koje se niti jednom riječju ne referira ni na prijavu njegova plagijata niti na samoga Barišića, tvrde profesori. Razlog je, kažu, jednostavan: prema etičkom kodeksu Sveučililišta u Zagrebu, etičko povjerenstvo ne donosi mišljenja za profesore koji su zaposlenici drugih sveučilišta. A Barišić je zaposlenik splitskog Sveučilišta.

- Da smo razmatrali njegov slučaj, bili bismo u prekršaju vlastitoga etičkog kodeksa. To bi bilo kao da se kodeks Sveučilišta u Zagrebu primjenjuje na zaposlenike Sveučilišta u Cambridgeu - kaže profesor Vukelja. Točno je, nastavlja, da su razmatrali prijavu četvorice znanstvenika protiv više profesora među kojima je bio Pavo Barišić, ali njihovo mišljenje se niti jednom riječju ne referira na Barišića.

Odbačena prijava

Mišljenje na koje se ministar, zajedno s rektorom Damirom Borasom, kao i Rektorskim zborom poziva, Etičko povjerenstvo u sastavu Vukelja, Zdravko Lacković i Ignac Lovrek donijelo je 4. travnja 2012. Prva rečenica u mišljenju, na koju se ministar očito poziva, glasi: “Povjerenstvo smatra da se u dostavljenim predmetima ne radi o plagijatu ili njegovim pojavnim oblicima”.

- To se ne odnosi na Barišića, već drugog profesora Sveučilišta u Zagrebu, Antu Čovića - objašnjava Vukelja. Na upit zašto to nije jasno istaknuto u mišljenju, Vukelja kaže da se Etičko povjerenstvo usko vezalo uz kodeks, pa se samim time podrazumijeva da se mišljenje ne referira na profesora koji nije iz Zagreba.

- Iz današnjeg kuta gledanja, možda smo napravili grešku što to nismo eksplicirali. No, tko bi tada mogao računati da će to mišljenje izazvati toliku pažnju. Tko god mahao tim papirom, promašuje jer se papir ne odnosi na slučaj Barišić - tvrdi Vukelja. Njegove riječi potvrđuje i profesor Bjeliš objašnjavajući da je prijavu četvorice znanstvenika protiv više profesora dao na razmatranje Etičkome savjetu, koji mu je predložio osnivanje ad hoc etičkog povjerenstva, što je uobičajena procedura. Učinio je to jer su prijavitelji, a i dio prijavljenih bili sa zagrebačkog Sveučilišta.

- To je povjerenstvo djelovalo autonomno, ali da je kvalificiralo rad bilo koga izvan Sveučilišta u Zagrebu našlo bi se u zabranjenoj situaciji - kaže Bjeliš.

- Što se tiče kolege Barišića, bio ministar ili ne, on se može pozivati na mišljenje etičkog savjeta Sveučilišta u Splitu, odnosno Filozofskog fakultata. Na zagrebačko mišljenje ne može se pozivati - nastavlja Bjeliš.

Drugo mišljenje na koje se poziva ministar znanosti je ono Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Iz njega je jasno da se odbacuju prijave protiv Barišića, ali iz njihovih mišljenja nije jasno jesu li ulazili u provjeru prijavljenog plagijata.

Sporne ovlasti

Zanimljivo je i pismo koje je tadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, Marko Trogrlić, uputio u kontekstu odgovora o statusu prijava predsjednici Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Uz to što navodi da je splitsko Etičko povjerenstvo odbacilo prijave kao neosnovane, Troglić piše i sljedeće: “Smatramo da su navedene prijave mogle biti uzete u postupanje samo pri državnom etičkom tijelu na koje su izvorno naslovljene, te eventualno pri etičkim tijelima sveučilišnih sastavnica na kojima djeluju članovi protiv kojih su podnesene”. Trogrlićev poziv na upućivanje prijava nacionalnom Odboru za etiku u suprotnosti je s tvrdnjama ministra Barišića prema kojemu taj odbor nema ovlasti raspravljati o slučaju koji je već prethodno raspravljen i odbačen na etičkim tijelima Sveučilišta u Zagebu i Filozofskog fakulteta u Splitu.

'Za nas je slučaj okončan, tražimo razrješenje Odbora za etiku'

I Rektorski zbor pozvao se jučer u svome očitovanju na mišljenje Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kao i mišljenje ad hoc etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu u kojima su sve prijave odbačene kao neosnovane. Time je taj slučaj za sveučilišta okončan i nije bilo osnove za ponovljeno, dvostruko postupanje, posebice pet godina nakon okončanja slučaja, stoji u njihovu priopćenju. Napominju da su Vladi predložili razrješenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u postojećem sastavu, jer je trenutno djelovanje Odbora “izvan zakonski zadanog okvira”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 13:18