ANDREJ PLENKOVIĆ

‘Bavarska nam je dosad slala turiste, zašto mi uskoro ne bismo prema Bavarskoj slali plin?‘

Hrvatska na Krku ima naftni i LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a kani širiti njegove kapacitete, dodao je

Andrej Plenković

 Kenzo Tribouillard/AFP

- Želim da Hrvatska postane europsko energetsko regionalno čvorište i u perspektivi dostavlja plin i Bavarskoj - rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za njemački časopis Focus.

Hrvatska na otoku Krku ima naftni i LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a kani širiti njegove kapacitete, izjavio je Plenković za njemački list.

- Sad bismo rado napravili plinovod preko Ljubljane i Salzburga sve do Bavarske. Bavarska nam je dosad slala turiste, zašto mi uskoro ne bismo prema Bavarskoj slali plin - zapitao je hrvatski premijer.

Rekao je kako je njemački kancelar Olaf Scholz upoznat s mogućnostima proširenja hrvatskih kapaciteta za uvoz i transfer LNG-a.

On je "pokazao zanimanje te ćemo nastaviti razgovore o ovoj temi s Njemačkom i ostalim zainteresiranim partnerima", kaže Plenković.

Hrvatska ne gradi zidove

Odgovarajući na pitanje o ulasku u šengenski prostor, hrvatski premijer odbacio je tezu da bi na granicama moglo biti takozvanih "pushbackova", odnosno brutalnog vraćanja migranata.

- Naše granične policajce obučavamo u skladu s nacionalnim i europskim pravom. Ispitali smo pojedine incidente koji nisu bili u skladu s time - izjavio je.

Naglasio je da Hrvatska ima 6000 policijskih službenika na više od 1300 kilometara dugoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

- Svjesno smo se odlučili protiv zidova, graničnih prepreka, bodljikave žice ili drugih fizičkih prepreka. One bi također odvajale Hrvate od Hrvata. Umjesto toga, policije surađuju u uskoj koordinaciji jedne s drugima. I puno novca EU-a usmjerava se u nadzorne sposobnosti.

Zapadni Balkan nema kamo nego u EU

Plenković smatra da bi EU trebala ubrzati integraciju zapadnog Balkana.

- Što više EU oklijeva, to više svjetskih regija prepušta Kini, Rusiji ili Turskoj - rekao je.

Unija mora razumjeti kako se tu ne radi samo o proširenju, već o europskom teritoriju.

- Države zapadnog Balkana okružene su članicama EU-a, one ne mogu nigdje drugdje. Zbog toga bismo trebali proces integracija ubrzati.

Naglasio je, međutim, da se Srbija mora opredijeliti.

- Ne može se sjediti na dva stolca. S jedne strane glumeći ‘good guya‘ za stolom EU, a s druge pobuđujući gospodarske i povijesne veze s Rusijom. To je nevjerodostojno - izjavio je premijer i poručio Srbiji da je "sad vrijeme za donošenje odluka".

Ukrajina nije privilegirana

Hrvatski premijer ne misli da je Ukrajina prebrzo dobila status kandidata za EU i da je to nepravedno prema drugim državama koje to dugo čekaju.

- Ovo što sad proživljava Ukrajina zapravo je nezamislivo. Njihova nevjerojatna hrabrost zaslužuje našu podršku. Proći će još dosta vremena do ulaska u EU. Kad se zemlji ponudio status kandidata, radilo se o slanju političke poruke u kritičnom trenutku - rekao je.

Ustvrdio je i da je Europska unija vrlo složna kad je u Ukrajina u pitanju.

- Nikad nisam vidio tako veliku solidarnost kao sad prema Ukrajini. Ako se sjetim Hrvatske početkom 90-ih, imali smo sankcije i oružje se moralo nabavljati ilegalno. Postoji nekoliko nijansi, ali u osnovi EU je vrlo složna - izjavio je.

Euro u pravom trenutku

Plenković smatra da Hrvatska uvodi euro u pravom trenutku, unatoč visokoj inflaciji u EU.

- Naša inflacija će u ovoj godini iznositi otprilike 10,2 ili 10,3 posto. To je više-manje kao i u Njemačkoj. No ona nema veze s prelaskom s kune na euro, već s ruskom agresijom na Ukrajinu, krizom povezanom s opskrbom hrane i energetikom - rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska smanjila javni dug, dobila najbolje ocjene kreditnih agencija, u stanju je logistički i tehnički zamijeniti kunu eurom te da je njezino gospodarstvo stabilno i s procjenom rasta od 5,7 posto ove godine.

- Sedamdeset i pet posto svih štednji i depozita u Hrvatskoj već je oročeno u eurima, polovina kredita se izdaje u eurima, polovina trgovine se odvija s članicama europodručja i dvije trećine turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja europodručja. Uvođenje eura je dakle prirodni korak - objasnio je.

- I kao članica europodručja puno smo bolje zaštićeni u globalnim krizama. Znamo da Europska središnja banka stoji iza nas - zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:01