ŽELI POVEĆATI NAMET

Beroševo nadrealno rješenje za dugove bolnica: Dizao bi doprinose, a reformirao ne bi ništa!

Novim povećanjem Hrvatska bi imala najvišu stopu zdravstvenog doprinosa na plaće u EU
Vili Beroš
 Zeljko Puhovski/Cropix

Nakon što je najveća hrvatska veledrogerija Medika u utorak obustavila isporuku lijekova za sve 64 bolnice zbog duga od 2,1 milijarde kuna, ministar Vili Beroš najavio je kako bi se hrvatskim radnicima mogao povećati doprinos na plaće za zdravstvo te tako namirio dug veledrogerijama! Nije precizirao o kolikom bi se rastu radilo, kao što nije naveo ni jednu reformsku mjeru u zdravstvu kojom bi se mogle ostvariti uštede, a da ne idu na račun hrvatskih zaposlenika i poslodavaca. Od Medikinog duga, 1,4 milijarde kuna su dugovi bolnica, a ostalo je dug za lijekove na recept.

Potez Medike znači da ni jedna bolnica u utorak nije dobila ni jednu kutiju lijeka iz te veledrogerije, a njezine dnevne isporuke inače imaju vrijednost oko pet milijuna kuna. Nastavak je to problema s plaćanjem veledrogerijama davno potrošenih lijekova koji se iz mjeseca u mjesec samo produbljuju. Ministarstvo zdravstva nekoliko puta najavljeno rješenje, već gotovo godinu dana, nije predstavilo, a najnoviji prijedlog ministra Beroša da se povećaju doprinosi za zdravstvo da bi se platili lijekovi gotovo je nadrealno!

Naime, Hrvatska sa 16,5 posto i Njemačka imaju najveće doprinose za zdravstvo u EU. 6,5 milijardi kuna duga "Nismo imali drugog izlaza do obustave isporuke lijekova jer naprosto već tri mjeseca čekamo rješenje kojeg nema, a dugovi za to vrijeme samo rastu", kaže Jasminko Herceg, direktor Medike.

Naime, od jeseni veledrogerije upozoravaju da više ne mogu kreditirati bolnice i ljekarne jer je ukupan dug dosegao 6,5 milijardi kuna i raste iz mjeseca u mjesec unatoč tri prošlogodišnje sanacije. Na njihova upozorenja nije bilo konkretnih poteza pa se dugovi gomilaju, ali sad već i za lijekove koji se izdaju na recept. Na probleme je prije tjedan dana upozorila i Koordinacija veledrogerija pri HUP-u koja je istaknula da bi "opskrba lijekovima uskoro mogla postati ograničena što će najviše osjetiti pacijenti".

Naglasili su da situacija nikad nije bila gora te da se dug od prosinca do kraja veljače povećao za 900 milijuna kuna te da je čak 20 posto bolnica od početka godine potpuno prestalo plaćati lijekove.

"Od prosinca plaćene su nam samo dvije fakture od 12 odnosno od isporučenog posljednja tri mjeseca naplaćeno je samo 30 posto računa. Ne treba ni napominjati da bolnice odavno ne plaćaju u zakonskim okvirima od 60 dana, ali sad je naplata zaista prešla naše maksimalne granice. Već neko vrijeme 33 bolnice su u potpunoj ili djelomičnoj blokadi za isporuke jer drukčije ne možemo", kaže direktor Oktal Pharme, Ivan Klobučar. Objašnjava da lijekove iz te veledrogerije mogu bez ograničenja dobiti jedino bolnice čije je plaćanje ispod 300 dana poput KBC-a Zagreb.

Dio bolnica koje plaćaju u roku od 300 do 360 dana u statusu su da mogu dobiti toliko lijekova koliko imaju plaćenih računa, a dio čiji su računi stariji od 360 dana ne mogu dobiti ni jedan lijek. Potraje li ova situacija, moglo bi se dogoditi da bolnice ne dobiju nužno potrebne lijekove i potrošni materijal primjerice za dijalizu jer je određena veledrogerija jedini dobavljač. Oktal Pharma jedina opskrbljuje bolnice krvnom plazmom pa bi to moglo značiti da nema operacija. Za danas je najavljen sastanak ministra Beroša i ministra Zdravka Marića s predstavnicima veledrogerija, a premijer Plenković kaže kako će se uskoro dio duga ipak platiti. No, po svemu sudeći, radi se tek o vatrogasnim mjerama.

Veći troškovi rada S druge strane ravnatelji bolnica naglašavaju da im se troškovi za zaposlene povećavaju znatno više nego što to njihovi bolnički limiti mogu izdržati. "Na postojeći disbalans prihoda i rashoda od početka godine značajno su nam se povećali i troškovi rada odnosno izdaci za zaposlene, a povećanje limita je samo dijelom pratilo tu situaciju tako da su računi za lijekove ostali na 'čekanju'", objašnjava ravnatelj KB-a Sveti Duh, prof. dr. Mladen Bušić.

"U ovom trenutku naše je plaćanje na 296 dana odnosno koji dan kraće od limita koji su postavile veledrogerije za redovitu isporuku. Kad bi se na dulje vrijeme obustavila isporuka bolnicama, to bi sigurno imalo nesagledive posljedice po zdravlje naših pacijenata pa se nadam da će se ipak naći zadovoljavajuće rješenje", kaže dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb, najveće hrvatske bolnice.

Naime, nakon rebalansa proračuna veledrogerijama je uplaćeno 1,340 milijardi, a netom prije te odluke 500 milijuna ili ukupno 1,840 milijardi kuna. Pet i pol milijardi je bio dug početkom prosinca, a sad je povećan za gotovo milijardu.

Doprinosi su povećani i 2019., ali to zdravstvu nije pomoglo

U proteklih desetak godina stope doprinosa na zdravstvo mijenjale su se tri puta, ali situacija u zdravstvu nije se popravila. Najprije je početkom 2012. Vlada tadašnjeg premijera Zorana Milanovića odlučila smanjiti doprinose s 15 na 13 posto, a argument ministra financija Slavka Linića bio je da se time želi smanjiti porezno opterećenje poslodavaca i povećati konkurentnost gospodarstva.

Međutim, ubrzo se pokazalo da proračun ne može izdržati gubitak prihoda koji je to izazvalo, pa je dvije godine potom ministar Linić najavio vraćanje doprinosa na 15 posto. Procjena je bila da će u devet mjeseci 2014. to proračunu donijeti 1,6 milijardi kuna te 2,4 milijarde kuna u 2015. godini. Kao što je bio slučaj u svim prethodnim vladama, sustav zdravstva nastavio je s praksom gubitaka i sanacija.

Milan Kujundžić, bivši ministar zdravstva u HDZ-ovoj Vladi, bio je od onih koji nije vjerovao da se problem može riješiti "racionalizacijom sustava", nego je od samog početka inzistirao na povećanju prihoda. Ministar financija Zdravko Marić dugo se tome opirao, inzistirajući na važnosti rashodne strane. Na kraju je ipak prevladao pristup da je neizbježno povećati doprinose, i to s 15 na 16,5 posto, što bi zdravstvu donijelo 1,35 milijardi kuna. Kako su istodobno ukinuta dva druga doprinosa - 0,5 posto za ozljede na radu i 1,7 posto za zapošljavanje - malo je umanjen ukupni trošak za poslodavce. No, prihodi HZZO-a u 2019. godini povećani su za dvije milijarde kuna, na oko 27 milijardi. Iako je ministar Marić nastavio podsjećati na nužnost "racionalizacije" troškova zdravstva, u pandemiji, čini se, o tome se pogotovo nije mnogo vodilo računa.

(M. Klepo)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 02:20