NOVITET NA TRŽIŠTU

Bez valutne klauzule: HPB ponudio klijentima stambene kredite u kunama!

Stambeni krediti u kunama vraćaju se u modu: manje su rizični, ali i nešto skuplji od onih u eurima

ZAGREB - Stambeni krediti u kunama vraćaju se u modu.

Naime, Hrvatska poštanska banka (HPB) objavila je danas da uvodi stambene kredite u domaćoj valuti, koje će klijentima nuditi po nešto višoj kamatnoj stopi od one koju obračunava na kredite u eurima.

Ponuda do kraja godine

Sukladno odluci posljednje banke u državnom vlasništvu, kunski krediti moći će se ugovoriti s rokom otplate do 30 godina, a banka će klijentima moći odobriti i poček od jedne godine. Kamatna stopa iznosit će 6,45 posto, što je za pola posto više od kredita u eurima.

Instrumenti osiguranja kredita isti su kao i kod kredita s valutnom klauzulom, a moguće je i odobravanje kredita bez jamaca. Kunski krediti bit će u ponudi HPB-a najmanje do kraja godine.

Pravi trenutak

Iako će krediti u kunama biti nešto skuplji od onog u eurima, u HPB-u vjeruju da su pogodili trenutak za njihovo plasiranje na tržište. Naime, agonija koju proživljavaju deseci tisuća Hrvata zaduženih u francima ponovno je potakla zahtjeve za ukidanjem valutne klauzule, pa u HPB-u vjeruju da idu na ruku zahtjevima tržišta. Iako krediti u kunama mogu djelovati primamljivo, valja kazati kako će oni biti nešto skuplji od onih u eurima.

Zauzvrat, korisnik kredita u kunama dobiva sigurnost koju nema kada mu se rate obračunavaju u eurima ili nekoj drugoj valuti, čiji iznos ovisi o kretanju vrijednosti kune prema toj valuti. Stoga će svaki građanin morati odlučiti isplati li mu se više uzeti kredit u kunama ili u eurima.

- Kuna je vezana uz euro i ta će se vezanost održati i u budućnosti, tim više što smo na pragu članstva u EU, tako da i nema neke velike razlike zadužujemo li se u kunama ili u eurima - ocjenuje Damir Novotny, neovisni ekonomist.

Valutna klauzula

Iako dio analitičara vjeruje da bi i druge banke uskoro mogle vratiti kredite u kunama, stručnjaci upozoravaju da to ne znači i početak kraja upotrebe valutne klauzule u Hrvatskoj. Protiv toga, naime, govore bilance banaka, u kojima dominira štednja u eurima, ali i činjenica da su kunski krediti skuplji od onih u stranim valutama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:08