BLOKADA OPĆINSKOG RAČUNA PARALIZIRALA HRVATSKI OTOK Ostali bez telefona i interneta: 'Isključe li nam i struju, bit ćemo odsječeni od svijeta!'

Lastovo – Trećić na kraj svijeta; Lastovo – zaboravljeni otok; Lastovo – napušteno od sviju. Ove se asocijacije nameću nakon vijesti da je daleki škoj ostao bez telefonskih veza, interneta i vrtića. Sad mu prijeti i isključenje struje.

– Tri mjeseca na ovo upozoravam sve moguće strukture, a da bi se ova nesretna situacija nekako izbjegla, da ne bi došlo do najgoreg, međutim, ništa od toga. Katastrofa! – ozlojeđen je načelnik općine Lastovo Leo Katić razvojem situacije na otoku, čiji je račun blokiran zbog sudskog spora iz 2011.

Općina je ovršena u iznosu do sedamdeset posto sredstava njezina izvornog proračuna, više od milijun kuna je u pitanju, pa su odgojiteljice u vrtiću četiri mjeseca bez plaće, piše Slobodna Dalmacija.

– Nažalost, ne radi se samo o njima. Nisu u pitanju samo tete u vrtiću. Imamo mi tu i vatrogasce, ukupno dvanaest ljudi prima plaće iz općinskog proračuna, svima njima je egzistencija ugrožena, a normalno funkcioniranje otoka dovedeno je u pitanje.

Ne samo da lokalna vlast ne može raditi u ovakvim uvjetima kad nam se zbog blokade računa prijeti i isključenjem struje, jer ovakvu vrstu ovrhe ne bi mogle izdržati ni veće ni bogatije jedinice lokalne samouprave od Lastova, već smo cijeli mjesec dana bez telefona i interneta, a ostanemo li i bez električne energije, luka u Ublima bit će uskraćena za javnu rasvjetu pa ćemo i ovakve brodske veze, a svi dobro znamo kakve su – dovesti u pitanje – bez dlake na jeziku će Katić, koji napominje onima koji sada "popuju" da se moglo ovo ili ono, kako Općina nema nikakvu imovinu koju bi prodala pa namirila sredstva za koja se tereti.

Projekti spasa

– Pazite, ja samo poručujem gospodi u Zagrebu, odvežite nam ruke, pustite nas da radimo, dajte nam alate s kojima možemo osigurati opstanak Lastovaca, i mi ćemo dalje sami. Dvadeset pet godina ponavljam isto, ali nitko me ne sluša, i ako kažu da smo mi za ovo krivi, to je čista laž, to je neviđeno licemjerje!

Nikola Vilic / Cropix

Leo Katić

Srećom u nesreći, ova je situacija izgleda osvijestila središnje vlasti, pa projekti koji bi značili spas otoka, a u visokoj su fazi gotovosti i ovise o zelenom svjetlu države – samo što nisu krenuli. Njihovim ostvarenjem, Lastovo će biti spašeno – nazire Katić tračak nade.

Konstatira da se situacija, nakon apela kroz medije ovih dana promijenila nabolje, da neka obećanja koja se ne bi smjela izjaloviti postoje, međutim, konkretne jednokratne financijske pomoći Općini, kojom bi se prevladala trenutna besparica čije su žrtve Lastovci i njihovi gosti – još nema.

Županija dubrovačko-neretvanska uskočila je sa sredstvima za plaće odgojiteljicama. Riječ je o privremenom rješenju. Nešto kao u "Uljaniku"; plaće za dva mjeseca skrpane su sa županijskih 130 tisuća kuna, a što će biti dalje – nitko ne zna.

– Cijelo vam je Lastovo kao "Uljanik". Ma, i gore od "Uljanika"; "Uljanik" prije "Uljanika" i Vukovar prije Vukovara; sve propada, otok je opustošio, nitko o nama ne vodi računa. Vrtić je namjerno pridružen školi da bi se nekima namjestila puna norma, napumpala satnica koja će im osigurati plaću.

Tako plaću ne dobivaju oni koji je trebaju dobiti, a drugi koji je nisu zaslužili za nju ne brinu – kaže profesor Petar Grgurević, rođeni Lastovac, čovjek koji se nakon deset godina života u Splitu, predratne 1990., vratio na škoj računajući kako će se osamostaljivanjem Hrvatske i odlaskom JNA s Lastova perspektive promijeniti.

No, umjesto napretka, propalo je i ono što je na otoku do tada postojalo i kako-tako funkcioniralo. Prava žica je skinuta, a ona metaforička koju su oko Lastova ispleli neodgovorni političari i birokrati – još im ne da živjeti standardom kakav zaslužuju građani EU-a dvadeset prvog stoljeća.

– Ma, kakvo dvadeset prvo stoljeće, kolega. Oni se prema nama ovdje ponašaju kao prema neandertalcima! Mi nemamo više čak ni poljoprivrednu zadrugu! Na otoku koji živi samo od turizma i vinogradarstva vi nemate zadruge... Uništena je!

Dugovi prema novčarskim institucijama su šest, a prema težacima milijun šesto tisuća kuna. I sad ja s Lastova moram voziti grožđe u Velu Luku, u Blato, samo da ga negdje prodam kad to ne mogu na Lastovu!? Pa, je li to sramota? Prije pedeset godina mi smo bili sto godina ispred Korčulana, danas su oni dvjesto ispred nas; eto, tako vam se živi na mome otoku – ogorčen je Grgurević nebrigom struktura za škoj do kojeg treba šest sati vožnje trajektom.

Medijska izolacija

Župan dubrovački Nikola Dobroslavić (HDZ) zamjerio je nezavisnom načelniku Katiću da Općina nije poduzela sve pravne mjere kojima bi, sukladno članku 122. Ovršnog zakona, iskoristila pravo ograničiti ovrhu te koristiti sredstva nužna za redovito funkcioniranje.

Jakov Prkic / CROPIX

– To jednostavno nije istina. Mi smo napravili ono što je bilo u našoj moći, ja sam cijelo ljeto pisao nadležnima, govorio o tome što se događa, ali tijekom godišnjih odmora za to očito nikoga nije bilo briga. Općina blokadu računa nije mogla zaustaviti.

Ja sam od lipnja obavio nekoliko sastanaka u Županiji, u Dubrovniku, Ministarstvu financija i Upravi za otoke, sve sam odgovorne od "a" do "ž" obavijestio o ovoj nezgodnoj situaciji, kontaktirao saborske zastupnike, državne tajnike, ministre.., no dok problem nije medijski aktualiziran, dok se o Lastovu nije počelo govoriti i pisati naveliko, nije se reagiralo na pravi način. To vam je jedina i prava istina – kaže Katić.

Profesor Grgurević, nekada i sam dopisnik našeg lista, veli kako nije slučajno da se o Lastovu rijetko piše i govori.

– Ispada da smo u medijskoj izolaciji. Svima je teško doći na Lastovo, a nitko se ne pita kako je Lastovcima kad trebaju, recimo, u bolnicu u Zagreb. Zbog prometnih veza koje su takve kakve jesu, mi na putu gubimo dva dana – kaže čovjek koji je slao S.O.S. u Županiju u Dubrovnik, u Banske dvore – pisao svima, žalio im se, kumio ih zbog problema koji stižu jedan drugog – ali pomaka nema, pa nema.

Čak je na svojoj koži iskusio i prijetnje onih kojima je smetalo što progovara o nedaćama na otoku, za što krivi političko kadroviranje, namještanje poslova po stranačkim, prijateljskim & rodbinskim linijama – parazitiranje na državnim jaslama po sistemu "plaća ide radio – ne radio".

Godinama se u osnivanju parka prirode vidio spas, i sam je Grgurević, koji je svojevremeno predsjedavao Općinskim vijećem Lastova radije tipovao za najmlađi park prirode, za turizam, nego za kamenolom koji se nudio kao jedno od rješenja, međutim...

– Od parka prirode "Lastovo" nema ništa. Eh, da sam znao kako će to izgledati, nikada ne bih bio za to. Nikakve prihode otok od toga ne ostvaruje. Ispada da je jedina svrha njegova osnivanja puko uhljebljivanje po kojekakvim vezama, i to na dobrim plaćama.

Ni s ulaganjem u infrastrukturu nismo imali sreće. Kad se proširivala cesta i gradio vodovod, ispalo je da su dva puta naplaćeni isti radovi, pa se u istragu uključio USKOK. Grozno je što nas je sve zadesilo – nabraja naš sugovornik nevolje koje godinama pritišću otočane, svjestan, veli, da će – nastave li se množiti ovakvom brzinom – totalno dokrajčiti Lastovce, piše Slobodna Dalmacija.

I njih 860, koliko ih je ostalo "na kraj Jadrana", od kojih tek 620 tu živi tijekom cijele godine – otići će, raseliti se po Hrvatskoj i svijetu, što mlade obitelji u pravilu i rade.

Halo, Zagreb

– Idući ćemo tjedan, 26., na Sv. Kuzmu i Damjana slaviti Dan općine i župe. Imamo li razlog za bilo kakvo slavlje? Čemu slušati govorancije gostiju s kopna? Njihova isprazna obećanja, blebetanja...

Otokom uvijek vladaju iste garniture i sve se zna. Ne treba krivce tražiti drugdje nego u "vječitima" i "nedodirljivima", a ovo što se sada događa je samo vrh sante leda.

Kad sam kao nastavnik počeo raditi u školi "Braća Glumac" na Lastovu prije sedamnaest godina, brojala je 117 učenika, a danas ih je četrdeset troje! Ima razreda u kojima sjede samo tri ili dva učenika. Pa, je li to za Bogu plakati?

O kakvim mi to demografskim mjerama govorimo? O kakvim mladim obiteljima, kad ni domaćem svijetu, rođenim Lastovcima, ne damo šansu da se zaposle na otoku, nego se uvijek naprijed gura ljude koji dođu sa strane.

Ajde, recite, kako će oni koji su stigli na Lastovo iz drugih krajeva Hrvatske odgajati mlade Lastovce, govoriti im o njihovom otoku, kad oni logično o tome kao došljaci ništa ne znaju. Lastovo vam umire na sve moguće načine kao i Hrvatska.

Svi problemi na nacionalnoj razini – demografija, korupcija, politikantstvo – ovdje su preslikani, samo su, jer nas je tako malo, još više izraženi, još više peku, bole – upozorava profesor koliko se zanemaruje činjenica da otoku, ako se negativni trendovi nastave prijeti nestajanje.

Lastovo poklada, Lastovo fumara i jastoga, biser Jadrana, nestat će, potonuti kao Atlantida ne reagira li netko na apele koje je uputila njegova ojađena posada. Zagrebe, čuješ li vapaj s posljednje hrvatske lanterne?