IMOVINA STANOVNIŠTVA

Bogatiji smo nego prije krize! Na računima u bankama imamo 17 MILIJARDI kuna više nego u 2007.

U svakoj obitelji netko je dobio otkaz ili mu je pala plaća. PDV je veći, cijene više. Kako su unatoč tome Hrvati toliko uštedjeli?
Zagreb, 300610.Casopis The best shop organizirao je Shopping night. 100-tinjak trgovina u centru grada otvorilo je svoja vrata kupcima veceras od 20-24 sata uz popuste od 10-80%. Broj kupaca i posjetitelja bio je iznimno velik.Na slici: Mango trgovina u Ilici.Foto: Neja Markicevic / CROPIX
 Neja Markicevic / CROPIX

ZAGREB - Hrvati su čak i u krizi nastavili povećavati štednju. Naime, financijska imovina stanovništva u Hrvatskoj je u protekle četiri godine porasla za 16,5 milijardi kuna, što znači da je svaki građanin u tom razdoblju u prosjeku uštedio više od 3800 kuna.

Proizlazi to iz istraživanja koje je za mjesečnik Banka proveo financijski analitičar Zagrebačke banke Nenad Golac. Prema tim podacima, ukupna vrijednost financijske imovine građana krajem 2007. iznosila je 272,9 milijardi kuna, a do kraja prošle godine narasla je na 289,4 milijarde. Tijekom posljednje četiri godine financijska imovina stanovništva smanjila se jedino 2008. godine, dok je u ostalim godinama, uključujući i prošlu, rasla.

2,9 posto više

- Unatoč stagnaciji gospodarstva i nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, tijekom prošle godine procijenjena je financijska imovina stanovništva ipak povećana za 2,9 posto - ocjenjuje Golac.

Računica pokazuje da je prosječni Hrvat 2007. financijski bio težak nešto manje od 63.500 kuna, a do kraja prošle godine svoju je štednju povećao na prosječnih nešto više od 67.300 kuna. Zna li se da je recesija u Hrvatskoj pomela, prema nekim procjenama, i više od 150.000 radnih mjesta, te da je došlo do pravog urušavanja životnog standarda, rast štednje stanovništva donekle iznenađuje. Ipak, ekonomisti tvrde kako se tome ne treba čuditi, kao što upozoravaju da se tu, ako se u obzir uzme inflacija, zapravo i ne radi o prevelikom rastu, budući da je financijska imovina građana u četiri godine porasla za šest posto.

- Stanovništvo je u krizi sklonije štednji. Ljudi su u kriznim vremenima manje skloni trošiti, a novac radije stavljaju na stranu za crne dane - objašnjava model ponašanja građana u krizi Zrinka Živković-Matijević, analitičarka Raiffeisena.

- Prije bih rekao da se tu radi o odricanjima nego o pravoj štednji - upozorava, pak, Nikola Milijević, predsjednik udruge Život u plusu.

Stvarna imovina

Pravo je pitanje što se u krizi dogodilo sa stvarnom imovinskom snagom stanovništva. A ona je, upozorava Željko Lovrinčević, makroekonomist s Ekonomskog instituta, pala. Naime, 70 posto vrijednosti imovine građana i dalje čine nekretnine, pri čemu se vrijednost tog fonda procjenjuje na 700 milijardi kuna, dok na financijsku imovinu otpada samo 30-ak posto imovine kućanstava. Kako je kriza već dovela do korekcije vrijednosti nekretnina za 15-ak posto, Lovrinčević procjenjuje da je samo po toj osnovi dosad izgubljeno oko 100 milijardi kuna. Povećanje vrijednosti financijske imovine za nešto manje od 20 milijardi kuna samo je mali amortizer za takav gubitak budući da neto gubitak vrijednosti imovine stanovništva u posljednjih nekoliko kriznih godina iznosi oko 80 milijardi kuna. Još toliko, ocjenjuje Lovrinčević, mogao bi pojesti porez na imovinu, čije je uvođenje najavio ministar financija Slavko Linić, jer će on dovesti do daljnjeg pada cijena nekretnina.

- Sektor kućanstava u Hrvatskoj zapravo osiromašuje - zaključuje Lovrinčević.

Kada je riječ samo o financijskoj imovini, njezina struktura pokazuje da Hrvati ostaju konzervativni pri izboru oblika štednje. Naime, samo bankovni depoziti krajem prošle godine činili su gotovo tri petine ukupne financijske imovine stanovništva. Štoviše, oni su u usporedbi sa 2007. ostvarili rast u ukupnoj financijskoj imovini stanovništva sa 47,8 na 58,1 posto. Stručnjaci to objašanjavaju averzijom građana prema riziku koje nosi, primjerice, ulaganje u dionice. Naime, klasična štednja u bankama siguran je oblik štednje, tim više što je osigurava i država.

Za razliku od bankovnih depozita, držanje gotovine lani je ostalo na manje-više istoj razini kao i 2007. Značajan udio gotovine u financijskoj imovini građana - a na nju otpada nešto manje od 12 posto financijske imovine - objašnjava se velikom ulogom sive ekonomije u Hrvatskoj.

S druge strane, kriza je znatno srezala dioničke apetite Hrvata. Osim što je pala vrijednost dionica koje građani drže, smanjila se i potražnja za njima, što se možda ponajbolje vidi po mrtvilu koje vlada na burzi.

(...)

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:17