DAN POSLIJE NEVREMENA

'BOLJE DA SU PRETJERALI NEGO DA NISU OBAVIJESTILI JAVNOST' Stručnjaci i meteorolozi o upozorenjima građanima

Mediji su pretjerali u upozorenjima o opasnosti po život, ali za one koji su se našli pod nevremenom bilo je i te kako opravdanja, kazao je dežurni sinoptičar DHMZ-a Tomislav Kozarić
 Boris Kovačev / CROPIX

ZAGREB - Mediji su prenaglasili snagu olujnog nevremena koje je jučer prijetilo Hrvatskoj , a u konačnici većih vremenskih nepogoda nije bilo, slažu se stručnjaci, ali se razilaze u ocjeni jesu li time javna glasila opravdala svoju ulogu u izvješćavanju javnosti ili su 'počinila veću štetu'.

Postojali su preduvjeti na temelju kojih smo izdali upozorenje za olujno nevrijeme u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ali se ono ostvarilo na samo manjem području, kazao je danas Hini dežurni sinoptičar Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Tomislav Kozarić.

Nismo najavljivali oluju stoljeća ili nešto što se nikada do sada nije dogodilo, iako su reakcije medija bile takve. Mediji su pomiješali upozorenje za olujno nevrijeme u dijelovima Hrvatska, s upozorenjem za velike vrućine koje su se odnosile na cijelu Hrvatsku, smatra Kozarić.

Imali smo sličnu vremensku situaciju prija 15-tak dana, s tim da je jučer Meteoalarm izdao ozbiljno upozorenje koje se na manjem području i uz manje materijalne štete ostvarilo, istaknuo je Hini ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić.

Prognostički modeli DHMZ-a su po našim iskustvima prilično uspješni, svatko tko je odgovoran za informiranje dužan je to učiniti, ali treba znati da je to prognoza i da se ona ne mora dogoditi, napominje Perinić.

Komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku, Đorđe Obradović, kaže da su prognoze vremena zahtjevni novinarski zadaci kojima treba prići s dosta stručnosti i pažnje, ali da su neki hrvatski mediji izvješćivali tendenciozno, neuravnoteženo i senzacionalistički.

Razvija se pomodni trend koji se sastoji u preuzimanju negativnih obilježja američkog novinarstva – lokalnih televizija i tabloida – u stvaranju senzacionalizama, uz istodobno izbjegavanje revnosti američkih medija u provjeravanju činjenica, ocjenjuje Obradović.

Drugu pomodnost Obradović vidi u davanju imena ovdašnjim ciklonama i anticiklonama – posljednja je nazvana Jakov – što je neprikladno jer u Americi haraju tropske oluje i uragani koji nemaju veze s našim umjerenim područjima.

Pogrešno je preuzimati informacije o vremenu koje daju neke amaterske udruge, jer za to je ovlašten samo DHMZ. One to rade senzacionalistički i za njih nemaju pokrića, ističe Obradović.

Nije bilo razloga uzbunjivati cijelu Hrvatsku, jer je to bilo upozorenje za dio zemlje, koje se na sreću samo djelom ostvarilo. Mediji su pretjerali u upozorenjima o opasnosti po život, ali za one koji su se našli pod nevremenom bilo je i te kako opravdanja jer je svako nevrijeme opasno za nekoga, kazao je Kozarić.

Obavještavanje je trokut između DHMZ-a, Uprave i korisnika, i kad se uključe medije to može biti podignuto više nego što je potrebno. Ali, po meni, bolje je da su pretjerali nego da nisu obavijestili javnost, ocjenjuje Perinić.

Mi smo imali sugestije prema područnim uredima da se obavijeste službe koje trebaju hitno intervenirati te da se suptilno obavijeste ljudi koji planiraju neke poslove kako bi mogli prilagoditi planove, kaže Perinić. Napominje da je pri izvješćivanju o nevremenu trebalo pristupiti selektivno ciljnim skupinama.

Ako kao danas imate pojačan vjetar podno Velebita, to je domaćem stanovništvu normalna pojava, ali ta informacija treba doći do nautičara, vatrogasaca i sličnih korisnika, ističe.

Kozarić nije htio komentirati poziv Grada Zagreba građanima da koriste javne garaže, Perinić ga odobrava, kao i Obradović, jer smatra da je trebalo ublažiti paniku koja se stvorila u javnosti.

Obradović, međutim, upozorava da se pomorci, nautičari i ostali informiraju o vremenu posebnim kanalima i da stoga nije bilo opravdanja za širenje informacija kakvo se dogodilo. Sam je, kaže, kapetan duge plovidbe i o tim pitanjima se ne informira iz medija.

Mediji će na taj način izgubiti kredibilitet i iznevjeriti publiku koja im neće vjerovati kada se doista dogodi velika opasnost, smatra Obradović, upozoravajući da je pogrešno zapošljavaje meteorologa, što rade televizijske kuće, pa čak i javne poput HTV-a, jer će on biti pod pritiskom da da željenu informaciju. Za to postoji DHMZ, kazao je Obradović i poželio da hrvatski meteorolozi u medijima daju puno „lokalnije“ prognoze jer hrvatske prilike to traže.

U Hrvatskoj na malom području djeluju raznolike klimatske prilike. Uzmite za primjer Biokovo, gdje s jedne stane imate podnožje s morskim utjecajima, s druga strane kontinentalne utjecaje, a na njegovom vršnom dijelu nešto sasvim treće, kazao je Obradović.

Na pitanje zašto su medijima ovaj put tako reagirali, a samo prije dva tjedna znatno umjerenije, Perinić je odgovorio da i sam o tome razmišlja te da mu se čini kako je razlog što je posljednja najava imala odjek u francuskim i njemačkim medijima, pa su se naši mediji na to nadovezali.

Nakon svega, stekao sam dojam da su neki od njih malo razočarani što se to nije dogodilo, zaključio je Perinić.

Na pitanje kako u tom svjetlu gleda na iskustva kriznog komuniciranja, kazao je da za to ima puno prostora. Imamo znanost iz područja kriznog komuniciranja, ali ono nije dovoljno usvojeno kao društveni alat, zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 00:39