IZVANREDNA SJEDNICA

Boras odbio reformu visokog obrazovanja: ‘To je financijska ucjena i udar na profesionalno dostojanstvo‘

Prihvaćen je alternativni nacrt zakona koje je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

Damir Boras

 Davor Pongracic/Cropix

Sveučilište u Zagrebu na današnjoj je sjednici Senata u cijelosti odbacilo reformski nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojega je izradila radna skupina ministra znanosti Radovana Fuchsa. Kako stoji u zaključku kojega potpisuje aktualni rektor Damir Boras, Senat je odbio 'isforsirane reformske zahvate u sustav znanosti i visokoga obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava'.

Senat je to, piše u zaključku, okarakterizirao kao financijsku ucjenu i udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu.

Poznato je da se Senat pod Borasovim vodstvom opire reformi sustava, pri čemu su sveučilišta u Splitu, Zadru, Rijeci i Osijeku - prema informacijama iz Ministarstva - prihvatila nacrt Zakona, jednako kao i Vijeće veleučilišta i visokih škola.

Ipak, zagrebački je Senat danas donio zaključke po kojima u cijelosti odbacuje Fuchsov nacrt Zakona i to zbog – netransparentnosti postupka izrade, nesuglasnosti s Poslovnikom Sabora i Poslovnikom Vlade RH te narušavanja ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta. Kako su obrazložili, nacrt nije usklađen s poslovnicima Sabora i Vlade jer mu nedostaju pretpostavke za donošenje, poput ocjene stanja ili pak izvora potrebnih sredstava za provedbu. Uprava Sveučilišta zato je svoje zaključke o odbacivanju nacrta Zakona proslijedila i Vladi, Saboru i predsjedniku države.

Izravno uplitanje Ministarstva

Nacrt zakona zagrebački je Senat odbacio i zbog, kako su naveli u zaključcima, izravnog uplitanja Ministarstva u poslove akademske samouprave ali i zbog obezvrjeđivanja uloge i statusa senata kojemu su oduzete brojne ovlasti sadržane u važećim propisima. Zagrebački Senat također smatra kako je nacrtom Zakona obezvrijeđena uloga i status Rektorskog zbora u čiji sastav bi po novome ušli rektori svih sveučilišta, a ne kao dosad rektori javnih sveučilišta. Tvrde kako zakonske promjene 'srozavaju profesionalno dostojanstvo zaposlenika u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima', a problem vide i u 'uništavanju same ideje programskog ugovaranja provođenjem penalizacije kao sredstva prisile nad drugom stranom ugovornog odnosa, čime se pregovaranje pretvara u diktat'.

Ukratko, smatraju kako predloženi nacrt Zakona sadrži niz nepromišljenih i neprovedivih zakonskih rješenja, zbog čega odbacuju 'isforsirane reformske zahvate' na temelju, kako su naveli, neverificiranih ciljeva i financijske ucjene.

Paralelno, Senat je kao polazišnu podlogu za raspravu o reformi prihvatio alternativni nacrt zakona, koje je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Nakon sjednice Senata, Damir Boras je medijima proslijedio i svoju izjavu: 'S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovoga zakonskoga nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu, kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokoga obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima'.

Otpor reformskom zakonu

U svojim je materijalima uprava zagrebačkog sveučilišta poslala usporednu analizu Fuchsova nacrta zakona i tzv. alternativnog prijedloga. Posljednji im više odgovara jer u njemu očito nema 'forsiranja' reformskih promjena.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak ovih je dana u intervjuu objavljenom u Vox Academiae među ostalim izjavio kako će novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisati pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu reformu javnih sveučilišta i znanstvenih instituta te financiranje temeljeno na rezultatima.

'Prijedlog rješenja koje je izradilo Ministarstvo obuhvaća novi model financiranja kroz primjenu cjelovitih programskih ugovora koji obuhvaća osnovnu, razvojnu i izvedbenu ili tzv. varijabilnu komponentu proračuna javnih visokih učilišta i instituta', naveo je državni tajnik.

Na pitanje boji li se i ovoga puta otpora reformskom zakonu, Šušak je odgovorio kako bez obzira na to hoće li otpora biti ili ne, nije moguće zatvarati oči i tvrditi da je u sustavu visokog obrazovanja i znanosti sve u najboljem redu.

'Vjerujem da je i šira javnost do sada već osjetila kako postojeći zakonski okvir u pojedinim slučajevima generira lošu praksu i pad kvalitete najviše razine obrazovanja', izjavio je državni tajnik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 03:09